Connect with us

Austrija

Austrija: Broj ljudi na “Krankenständ-u” naglo porastao, ‘hara’ virus gripe

Objavljeno

na

Trenutni podaci o bolovanju iz austrijskog fonda za zdravstveno osiguranje alarmantni su. . U Austriji je trenutno na bolovanju 279.514 osoba (riječ je o zaposlenima, ali ne o samozaposlenim i studentima itd.). Za usporedbu: prošli tjedan bilo je “samo” 149.196 oboljelih. Dakle, u sedam dana došlo je do povećanja od 87 posto!

U krevetu su ovih dana 71.704 osobe oboljele od gripe (+218 posto u odnosu na prošli tjedan).

Od jače gripe trenutno boluje 1.202 zaposlenika (+137 %) (teški tijek, cca dva tjedna bolovanja). Stoga se čini da epidemija gripe ove godine ostaje na ovoj visokoj razini nekoliko tjedana dulje nego u prošlosti.

Ni koronavirus nije trenutno za zanemariti. Trenutno je prijavljeno 21.322 dana bolovanja, što je povećanje od 75% u jednom tjednu. Prema podacima AGES-a, u prosjeku više od 3800 Austrijanaca trenutno je zaraženo korona virusom svaki dan. Početkom godine broj je iznosio tek oko 2100 dnevno.

Za liječnika Hans-Petera Huttera iz AKH-a nema iznenađenja: „Posljednji zahtjev za maskom je pao, praktički više nema zaštitnih mjera. Ovako društvo želi živjeti – a posljedice su prihvaćene.”

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Austrija: Od danas zatvoren cestovni tunel Arlberg na S16

Objavljeno

na

By

Cestovni tunel Arlberg na S16 zatvoren je za sav promet od 8 ujutro zbog radova na obnovi. Očekuje se da će zabrana trajati do 22. studenog. Promet će se preusmjeravati preko prijevoja Arlberg ili većim dijelom preko Njemačke i Švicarske.

Nakon 2023. godine ovo je drugo dugotrajno zatvaranje cestovnog tunela dugog oko 14 kilometara, kojim, prema podacima ASFINAG-a, dnevno prođe oko 9000 vozila. U drugoj fazi popravka koja sada počinje, obnova se usredotočila na cestu na strani Vorarlberga. Također, obnovit će se naplatna kućica Sv. Jakob. Ukupno će se u mjere obnove 2023. i 2024. godine uložiti oko 75 milijuna eura, navodi ASFINAG.

Koncept skretanja predviđa Arlbergstrasse (L197 ili B197) preko prijevoja Arlberg kao regionalnu alternativnu rutu. Međutim, poluprikolice i kamioni s prikolicama obično moraju izbjegavati velika područja, s izuzetkom dobavljača za hotele na Arlbergu. Veliki alternativni pravci vode preko Rosenheim-Münchena u Njemačkoj i preko Gottharda i San Bernardina u Švicarskoj.

ASFINAG, koji je sažeo trenutne informacije i propise za vožnju preko prijevoja Arlberg na asfinag.at, općenito savjetuje vozačima da izbjegavaju prijevoj Arlberg ako je moguće. Kao što je iskustvo iz prethodnih godina pokazalo, do 20.000 vozila prelazilo bi Arlberg u danima najvećeg prometa. Potrebno je “puno strpljenja i puno koncentracije”.

Inače, godišnje karte za tunelarinu automatski se produljuju za vrijeme trajanja zatvaranja.

Nastavi čitati

Austrija

Preselili u Beč, tamo im se dogodilo čudo: ‘U Hrvatskoj bih čekao do sudnjeg dana’

Objavljeno

na

By

Na Redditu popularnoj društvenoj mreži, često se zna naletjeti na kakav dobar savjet, trik, tužnu ispovijest ili komentar o hrvatskoj realnosti. Jedno pitanje pokrenulo je lavinu komentara i savjeta, a tiče se odlaska iz Hrvatske: “Ljudi koji su odselili iz Hr, koliko vam je ono utjecalo na kvalitetu života i mentalno zdravlje?”, pitao je jedan korisnik.

“Pitanje koje je najviše usmjereno onima koji su odselili sami ili s partnerom, ne čoporativno s obitelji – kako se nosite s time? Što mislite, kako vam je ono utjecalo na kvalitetu života, mentalno zdravlje (ako ikako, u kojem smjeru?)? Kako se nosite s asimiliranjem u novu zajednicu? Osjećate li se usamljeno? Doselih se u Dublin prije cca dvije godine, financijski nikad bolje stajala, radno iskustvo neprocjenjivo, ali osjećam se usamljenije nego ikad i imam dojam da mi je mentalno zdravlje narušenije nego ikad prije. Kakva su vaša iskustva?”, pojasnio je svoje pitanje u nastavku, piše Dnevno.hr.

Nije tajna da sve više mladih Hrvata odlazi iz Lijepe naše kako bi pronašli bolji život i osigurali kvalitetnu budućnost, kako sebi, tako i svojim obiteljima. U komentarima se javio veliki broj ljudi, s raznim iskustvima.

“Odselio u Beč s curom prije 4 godine. Najbolja odluka u životu. Po prvi put ne životarimo, imamo ušteđevine, nije svaki problem kraj svijeta. Samo zbog toga mi je mentalno zdravlje u boljem stanju. I samo zbog toga smo se konačno vjenčali i imamo prvo dijete – nešto što sam ja odbijao dok materijalno ne budemo u nekom prihvatljivom stanju, što se u HR ne bi desilo do sudnjeg dana. Što se usamljenosti tiče, bio sam usamljen i u HR. Iz dana u dan sam se osjećao sve izoliranije, kao da sve manje pripadam, sve otuđenije od ljudi oko sebe. Tako da kad sam došao u Austriju, bilo je isto samo s više para, te se ovdje s godinama sve bolje osjećam. Imam više prijatelja, mentalitet mi uglavnom odgovara, životni stil i klima su ugodni. Samo da sam manje lijen i da konačno usavršim njemački pošteno, stvarno bi sve sjelo na mjesto”, objasnio je svoju situaciju jedan Hrvat u Austriji.

Nastavi čitati

Austrija

74 posto Bečana svakodnevno koristi alternative automobilima

Objavljeno

na

Podaci iz protekle godine pokazuju da čak 74 posto građana koristi javni prijevoz, vozi bicikl, ili pješači umjesto korištenja automobila.

Devet od deset građana Beča barem povremeno koristi javni prijevoz, a 32 posto putuje javnim prijevozom svaki dan. Isto toliko ih dnevne rute prelazi pješke, dok 10 posto vozi bicikl. Sveukupno tri četvrtine stanovnika Beča svakodnevno koristi alternative automobilima.

U usporedbi s ostalim europskim gradovima, korištenje automobila pri dnu je ljestvice sa svega 26 posto. Podaci posljednjih 30 godina pokazuju kako vožnja automobilom neprestano opada u korist javnog prijevoza. Broj osobnih vozila, koji je 2004. godine iznosio 403 vozila na 1.000 stanovnika, smanjio se na 364.

Dok je biciklistički promet prije trideset godina bio na svega tri posto, 2019. godine skočio je na sedam, a prošle na čak deset posto. U 2023. je uloženo 35 milijuna eura u biciklističku infrastrukturu.

Također, zahvaljujući 46 projekata ove će se godine izgraditi dodatnih 20 kilometara biciklističkih staza. Održiva mobilnost donosi brojne prednosti: Smanjuje gužve, buku u prometu i potrošnju energije, poboljšava kvalitetu zraka i života stanovništva te stvara prostor za više zelenih površina u javnim prostorima.

Nastavi čitati
LM