Austrija
Amnesty International kritizira sustav socijalne skrbi u Austriji
Organizacija za ljudska prava Amnesty International kritizira sustav socijalne skrbi u Austriji. Nedavno izvješće opisuje pristup kao previše restriktivan ili glomazan.
Za izvješće na 60 stranica autori studije intervjuirali su stručnjake i korisnike socijalne pomoći. Vidimo nezadovoljstvo posebno među ranjivim skupinama, ističu.
Jedan od problema je što osobe s invaliditetom prvo moraju tužiti roditelje za uzdržavanje prije nego što ostvare pravo na socijalnu pomoć. Isto vrijedi i za bivše partnere nakon rastave i to samo ako je ispunjenje zahtjeva realno.
Ono što je također neugodno za pogođene je da moraju otkriti i imovinsko stanje srodnika ako žive u istom kućanstvu.
Druga skupina koja dobiva posebnu pozornost su oni koji imaju pravo na supsidijarnu zaštitu. Za razliku od onih koji imaju pravo na azil, oni nemaju pristup socijalnoj pomoći, već mogu dobiti samo osnovne usluge po nižoj cijeni.
Neaustrijski državljani koji su legalno i stalno boravili u Austriji kraće od pet godina također nemaju pravo na socijalnu pomoć.
Što se tiče jezika, posebno je izazovno za ljude kojima njemački nije materinji jezik. Prema izvješću, zahtjevi koji se moraju podnijeti za dobivanje naknada ne samo da su preopširni, nego su često i teško razumljivi, čak i socijalnim radnicima.
To često dovodi do toga da ljudi uopće ne primaju socijalnu pomoć, čak i ako ispunjavaju uvjete.
Austrija
Mobiteli, internet, alkohol – sve je više tinejdžera koji su ovisni
Sve više mladih u Gornjoj Austriji bori se s ovisnostima. Mladi su posebno zabrinuti zbog mobitela, interneta i alkohola. Projekt “Vršnjačka edukacija” već se 25 godina intenzivno bori kako bi spriječio upadanje u ovisnost upravo kod tinejdžera.
Anika Schiener i Mira Mittermair već su godinu i pol “vršnjakinje ovisnosti” na HBLA za umjetnički dizajn u Linzu. Dvije 17-godišnjakinje pohađale su četverodnevni seminar koji su vodili profesionalni treneri.
Vršnjaci stječu dublje znanje o prevenciji ovisnosti te razvijaju važne socijalne vještine kao što su komunikacijske vještine, timski rad i rješavanje sukoba.
Dvosatne radionice pokrivaju najrazličitije vrste ovisnosti. No, jedna tema posebno zaokuplja sudionike sve više. “Vrlo su zainteresirani za ovisnost o mobitelu. Neki od njih zapravo imaju prekomjerno provedeno vrijeme ispred ekrana”, kaže Mira, piše Heute.
Škole dobivaju veliku podršku od Instituta za prevenciju ovisnosti pro mente Gornja Austrija. “Posebno je važno pronaći nekoga koga ciljana skupina prihvaća i koji je vjerodostojan”, naglašava Rainer Schmidbauer, voditelj instituta. Mladi će vjerojatnije slušati svoje vršnjake nego odrasle. To čini vršnjake posebno učinkovitima.
Vršnjaci često teške teme prenose na šaljiv način. “Vrhunac su uvijek ‘čaše za opojno piće’. To omogućuje učenicima da isprobaju kako je to kad si pijan”, kaže Anika. Važno je educirati svoje kolege. “Puno razgovaramo o rizicima alkohola unaprijed. Čaše su ‘zaslađivač’.”
Važnosti projekta svjesna je i referentica za obrazovanje LH-Deputy. Christine Haberlander (ÖVP) rekla je: “Uvjereni smo da su mladi ljudi najbolji ambasadori među svojim vršnjacima.” Političarka je rekla da bi “vršnjačka edukacija” mogla i u narednim godinama značajno pridonositi prevenciji ovisnosti.
Austrija
Učitelji u osnovnim školama u Beču dobivaju besplatnu kartu za javni prijevoz
Prema riječima zaposlenika Gradskog vijeća Beča, od sljedeće školske godine i učitelji obveznih škola u saveznoj prijestolnici dobit će besplatnu godišnju kartu za Wiener Linien. Gradonačelnik Michael Ludwig (SPÖ) najavio je to u ponedjeljak.
Roditelji i djeca također bi trebali odahnuti jer će javni prijevoz ubuduće biti besplatan za školske izlete, najavio je Ludwig zajedno sa socijaldemokratskom predstavnicom učitelja u osnovnim školama Karin Medits-Steiner.
Besplatna ulaznica povećava atraktivnost profesije i ima za cilj pokazati cijenjenje svakodnevnog rada u bečkim obveznim školama, kaže Medits-Steiner. Osim toga, predstavlja “ogromno olakšanje” pri pripremama za svakodnevni rad, ali i za tečajeve.
„Ovim šaljemo znak poštovanja za ono što bečki učitelji rade svaki dan“, naglasio je Ludwig. Ovo je vrlo važno jer će sljedećih nekoliko godina uključivati popunjavanje mnogih važnih pozicija. Osim toga, Beč daje primjer zaštite klime i tranzicije mobilnosti, kaže Ludwig.
Austrija
Beč želi s biciklističkih staza maknuti e-mopede koji se pravno smatraju biciklima
Bečka gradska vijećnica za promet Ulli Sima (SPÖ) želi da se e-mopedi zabrane na biciklističkim stazama. Pravno se vozila smatraju biciklima – osim ako nemaju snažan električni motor koji ih pretvara u motocikl. U Beču se takvi mopedi sve češće mogu vidjeti na biciklističkim stazama. Većinu vremena s njima putuju dostavljači hrane. Beč sada od savezne vlade traži promjenu zakona.
Na biciklističkim stazama više se ne mogu naći samo klasični bicikli. Morate dijeliti prostor s e-skuterima ili s električnim mopedima i e-teretnim vozilima. “Puno se guraju u biciklističke staze”, rekla je u ponedjeljak u razgovoru s predstavnicima medija bečka vijećnica za promet.
Za razliku od mopeda s motorom s unutarnjim izgaranjem, za njih nije potrebna nikakva registracija. To također znači da nije potreban dokaz da ste upoznati s važećim prometnim pravilima. Požalila se da su e-mopedi često znatno brži od 25 km/h dopuštenih na biciklističkim stazama. Sima je identificirala “rupu u zakonu”.
Zato što se vozila zakonski smatraju biciklima. Biciklom se smijete ili morate voziti biciklističkim stazama ako postoji obveza korištenja dotične dionice. Njihova uporaba dopuštena je i u pješačkim zonama koje su otvorene za biciklistički promet.
Danas je predstavljena i studija o korištenju. Kako je objasnio prometni planer Harald Frey s Tehničkog sveučilišta, e-mopedi često znatno prekoračuju ograničenje brzine na biciklističkim stazama. Također su teški. Prema Freyu, težina vozila na dva kotača često premašuje težinu mopeda s motorima s izgaranjem. Time se povećava opasnost za druge sudionike u prometu.
Ono što se sada zahtijeva je da se biciklima smatraju samo bicikli koji se pokreću mišićnom snagom i e-bicikle.
Osim toga, biciklističkim stazama smiju prometovati samo vozila s maksimalnom masom od 60 kilograma. To bi i dalje trebalo biti moguće za mala električna vozila, posebno za e-skutere. Međutim, ovdje je uvjet da se njima može voziti samo maksimalnom brzinom od 20 km/h na biciklističkim objektima. Također će se razviti novi ispitni i mjerni instrumenti koji mogu otkriti jesu li e-mopedi podešeni.
Naglašeno je da država Beč nema zakonske ovlasti za promjene. Potrebne su izmjene zakona o motornim vozilima ili propisa o biciklima. Sima je najavila da će se za to pitanje zalagati i na idućoj prometnoj konferenciji saveznih država.
