U Sloveniji i Hrvatskoj regulirane cijene goriva u utorak su značajno pale. U Sloveniji, gdje na benzinskim crpkama izvan autocesta vrijede regulirane cijene, litra običnog benzina jeftinija je za 8,7 centi na 1,421 eura po litri. Dizel tada 1,461 euro.

Litra običnog benzina u Sloveniji je jeftinija za 8,7 centi te je pala na 1,421 eura po litri. Dizel stoji 1461 euro, 8,3 centa manje nego dosad.

U Hrvatskoj je benzin pojeftinio za jedan cent na 1,43 eura po litri, dizel za dva centa na 1,44 eura po litri, prenose hrvatski mediji.

Slovenske cijene, koje svaka dva tjedna utvrđuje vlada, vrijede do 18. prosinca, objavilo je slovensko ministarstvo energetike. Cijene u Hrvatskoj također vrijede dva tjedna. Vrijede na svim tamošnjim benzinskim postajama.

Savezna vlada predstavila je strateški akcijski plan za borbu protiv nedostatka kvalificiranih radnika u Austriji. To je cilj za sljedećih nekoliko godina.

“Međunarodno natjecanje za kvalificirane radnike potpuno se razbuktalo”, objašnjava ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg.

S obzirom na stalnu veliku potražnju za kvalificiranim radnicima u mnogim sektorima i nadolazeći porast te potražnje zbog starenja stanovništva, savezna vlada predstavila je plan mjera kojima se namjerava pomoći privući više međunarodnih kvalificiranih radnika u Austriju kao poslovnu lokaciju u srednjem i dugom roku.

U tu svrhu osnovan je Međuministarski odbor za strategiju pod vodstvom Saveznog ministarstva rada i gospodarstva (BMAW) koji će savjetovati i povezivati ​​sve projekte u ovom području, koji se, između ostalog, bavi nacionalnom strategijom useljavanja kvalificiranih radnika, poboljšanih postupaka i identifikacije ciljnih i fokusnih zemalja za poslove zapošljavanja kvalificiranih radnika. Odgovarajuća kružna rezolucija donesena je u petak, piše Heute.

“Već neko vrijeme smo vrlo aktivni kada je riječ o mjerama za zapošljavanje međunarodnih kvalificiranih radnika za austrijsko tržište rada. Reforma crveno-bijelo-crvene karte, primjerice, bila je važan korak koji je povećao pristup radnoj snazi tržište za kvalificirano osoblje iz trećih zemalja sada je pojednostavljeno i već je postiglo značajan uspjeh. U 2023. godini do kraja listopada izdana je već 6.661 crveno-bijelo-crvena kartica, više nego u cijeloj 2022. godini. , nedavno smo proširili popis deficitarnih zanimanja kako bismo, između ostalog, uključili zelene poslove u sektoru mobilnosti “kako bismo u budućnosti privukli još više međunarodnih kvalificiranih radnika u deficitarnim zanimanjima na domaće tržište rada”, objašnjava ministar rada i gospodarstva Martin Kocher.

I dalje: “Nedavno sklopljen memorandum o razumijevanju s Filipinima također je važan temelj bilateralnih odnosa. U isto vrijeme, također je jasno da su potrebni daljnji napori kako bi se zadovoljila ogromna potreba za kvalificiranim radnicima u budućnosti protiv pozadina demografskog razvoja Strateški odbor savezne vlade za međunarodne stručnjake služi za koordinaciju i grupiranje budućih mjera u središnjoj točki.”

Sveobuhvatni cilj strateškog odbora je provedba opće, nacionalne i međusektorske strategije za useljavanje kvalificiranih radnika. To uključuje, među ostalim, mjere za poboljšanje integracije tržišta rada i kvalifikacije ljudi s migrantskom pozadinom koji žive u Austriji, identifikaciju mogućih ciljnih i fokusnih zemalja za zapošljavanje zainteresiranih radnika, ali i koordiniranu komunikaciju u inozemstvu kako bi se Austrija predstavila kao atraktivno mjesto za rad. Poboljšani, digitalizirani postupci i jačanje suradnje unutar Europske unije u okviru EURES-a također igraju ulogu.

“Kako bismo mogli kontinuirano i značajno pridonositi tržištu rada i lokaciji poslovanja tijekom nekoliko godina, broj izdanih boravišnih dozvola za kvalificiranu radnu migraciju mora se povećati. To također uključuje modernizaciju i digitalizaciju procesa podnošenja zahtjeva za crveno -bijelo-crvena dozvola. Kartica. Do 2027. najmanje 15.000 ljudi trebalo bi dobiti crveno-bijelo-crvenu karticu svake godine. Dodatni ljudi iz Europske unije također bi se trebali aktivno plasirati putem EURES-a, mreže europskih usluga tržišta rada,” Kocher dalje naglašava.

Za postizanje ovih ciljeva ključan je angažman svih nadležnih ministarstava i agencija. U strateški odbor uključeno je osam ministarstava. Uz Savezno ministarstvo rada i ekonomskih poslova (BMAW), koje predsjedava i okuplja različita područja odgovornosti, tu su i Savezni kancelar (BKA), Savezno ministarstvo unutarnjih poslova (BMI), Savezno Ministarstvo za europske i međunarodne poslove (BMEIA), Savezno ministarstvo za socijalna pitanja, zdravstvo, skrb i zaštitu potrošača (BMSGPK), Savezno ministarstvo obrazovanja, znanosti i istraživanja (BMBWF), Državno tajništvo za digitalizaciju u Saveznom ministarstvu financija (BMF) i Federalnog ministarstva za zaštitu klime, okoliša, energije, mobilnosti, inovacija i tehnologije (BMK).

Osim toga, u proces će biti uključeni i Zavod za tržište rada (AMS), Austrijska poslovna agencija (ABA) te predstavnici socijalnih partnera i saveznih država.

“Pozdravljam međusektorske napore da se strateški regrutiraju kvalificirani radnici iz inozemstva, dok se u isto vrijeme promiče potencijal ljudi koji već žive u Austriji. Nedostatak kvalificiranih radnika posebno je očigledan u njezi i skrbi. To ne pogađa samo Austriju, već i ali sve europske zemlje članice podjednako. Natjecanje među članicama EU nije produktivno, naprotiv, potrebna je koordinacija i suradnja. Sada moramo raditi na tome da prenesemo zainteresiranim stručnjacima: Dobro došli ste ovdje u Austriju! To je u zajedničkom interesu svih nas da ovdje djelujemo koordinirano. Danas smo “Poduzeli smo važan korak prema tome”, naglašava socijalni ministar Johannes Rauch.

“U cijeloj Europi manjak kvalificiranih radnika također utječe na Austriju i zato je posebno važno učiniti sve što možemo kako bismo doveli kvalificirane stručnjake k nama. Savezna vlada već radi puno ovdje i novi strateški odbor za međunarodne kvalificirane radnika je još jedan važan korak u našim naporima. Također je bitno uvijek uzeti u obzir aspekt integracije, koji je sada utemeljen rezolucijom Vijeća ministara. Odjel za integraciju nudi niz ponuda za podršku kvalificiranim radnicima prije nego što stignu i Austrija s njihovom integracijom, kao što je nedavno bio slučaj s integracijskom službom za kvalificirane radnike koju je nedavno osnovao ÖIF”, objašnjava ministrica integracije Susanne Raab.

“Međunarodna konkurencija za kvalificirane radnike u potpunosti se razbuktala. Moramo zadržati svoju konkurentnost u Austriji kako bismo dugoročno ostali atraktivni kao poslovna i investicijska lokacija. Ministarstvo vanjskih poslova, sa svojih više od 100 predstavništava diljem svijeta, izrađuje doprinos umrežavanju, otvaranju vrata i privlačenju najboljih umova u Austriju“, rekao je ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg.

Val stečajeva i dalje se kotrlja zemljom: Kako je u četvrtak postalo poznato, na Trgovačkom sudu u Beču otvoren je postupak restrukturiranja bez samoupravljanja za jednu veću tvrtku. Obveze iznose oko 5,1 milijun eura. Među pogođenima je 69 zaposlenika i 164 vjerovnika, izvještava KSV1870.

Riječ je o Pörner Anlagenbau GmbH iz Beča. Glavna područja djelovanja tvrtke su bila u području građevine odnosno elektrotehnike i sigurnosne tehnike te obnovljivih izvora energije.

Prema KSV1870, glavni razlog za pokretanje stečajnog postupka je neplaćanje dodatnih nastalih troškova. Nadalje, neplaćanje ovih zahtjeva za dodatnim troškovima i rezultirajuća napeta situacija s likvidnošću navodno su doveli do neučinkovitosti u provedbi projekta. Osim toga, tvrtka dužnik mora se boriti sa značajnim povećanjem cijena materijala i troškova osoblja od financijske godine 2021./22.

Društvo će nastaviti poslovati i tijekom stečajnog postupka, a neke od potrebnih mjera restrukturiranja već su poduzete. Daljnje mjere treba poduzeti u sklopu stečajnog postupka u koordinaciji sa stečajnim upraviteljem.

Vjerovnicima je u planu restrukturiranja ponuđena kvota od 20 posto koja se plaća u roku od dvije godine od prihvaćanja plana restrukturiranja. “Sredstva za ispunjenje plana restrukturiranja trebala bi se prikupiti iz viškova od nastavka društva kao i kroz doprinos dioničara”, kaže David Schlepnik iz KSV1870. Svoje stečajne zahtjeve vjerovnici mogu prijaviti najkasnije do 5. veljače 2023. godine.