Austrijska stranica koja pomaže u pronalaženju nestalih osoba objavila je jučer priču o Obradu Iliću kojem se misteriozno gubi svaki trag. Naime, obitelj moli za pomoć budući da već više od godinu dana Obradu nema traga.

Obrad je u Austriju došao iz Srbije gdje je podigao obitelj i školovao troje djece koji su danas uspješni ljudi. Njegova surpuga je i dalje radila kao čistačica, a Obrad je mirovinu zaslužio na građevini. Sve to govori da je Obrad vodio miran i uredan život koji mu je u starosti bio ispunjen i druženjima s unucima.

No, prošle godine u kolovozu 72-godišnjak je netragom nestao iz svog stana u bečkom kotaru (bezirku) Florisdorfu. Kako prepričava njegova supruga obrad je spremao hranu, budući da je na štednjaku bio lonac s vodom i već pripremljene kobasice. Supruga je u prvi mah pomislila da je Obrad otišao nakratko u kupovinu. No, nakon nekog vremena čekanje se oduljilo, a obitelj je krenula u potragu. Sve su uredno prijavili i policiji.

Obitelj je odbacila i moguće teorije da je Obrad želio nauditi sam sebi budući da nije bio depresivan. Neposredne pretrage okoline u koju je često znao odlaziti bile su neuspješne. Lokacija njegovog mobitela pokazuje da on nije otišao daleko.

Obitelj je neslužbeno doznala da je 72-godišnja jednom od poznanika posuđivao novac, s kojim se možda navodno i posvađao, ali o tome nema sumnje trenutno.

Godinu dana kasnije potraga i dalje traje. Djeca su se obratila platformi “Austrija te traži” te vjeruju kako će barem nekako doći do traga. Gdje je Obrad danas, je li bio žrtva nekog zločina, je li otet, je li ga drži neka mentalno bolesna osoba… pitanja su na koja obitelj traži odgovor. O njemu danas piše i austrijski Krone.

Ptičja gripa, poznata i kao avijarna gripa, bolest je koja najčešće pogađa ptice, ali može se prenijeti na ljude, iako je to relativno rijetko. Većina sojeva ptičje gripe ne predstavlja ozbiljnu prijetnju za ljude, no neki sojevi, poput H5N1 ili H7N9, mogu izazvati teške bolesti i smrt.

Rizik za ljude obično nastaje kada dođe do bliskog kontakta sa zaraženim pticama ili njihovim izmetom, dok je rizik od prijenosa s osobe na osobu vrlo nizak. Veće su šanse da ljudi obole od ptičje gripe u slučajevima kada imaju direktan kontakt sa zaraženim pticama (npr. tijekom rada s životinjama u zaraženim područjima).

Opasnost za ljudsko zdravlje ovisi o nekoliko faktora:

1. Vrsta virusa – Sojevi poput H5N1 i H7N9 mogu izazvati teže bolesti, dok drugi sojevi ne predstavljaju ozbiljan rizik za ljude.
2. Brzina širenja među ljudima – Iako postoje povremeni slučajevi prijenosa sa ptica na ljude, ptičja gripa se obično ne prenosi lako s osobe na osobu. Ako bi neki soj postao sposobniji za prijenos među ljudima, to bi povećalo rizik.
3. Zdravstveno stanje osobe – Starije osobe, djeca, trudnice i ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom imaju veći rizik od ozbiljnih posljedica bolesti.

Simptomi ptičje gripe kod ljudi mogu biti slični gripi, uključujući povišenu temperaturu, kašalj, bolove u mišićima, bol u grlu i umor, ali u težim slučajevima može doći do ozbiljnih komplikacija, poput upale pluća, zatajenja organa i smrti.

Kako bi se smanjio rizik, važno je izbjegavati kontakt sa zaraženim pticama, nositi zaštitu (kao što su maske i rukavice) u područjima gdje je ptičja gripa prisutna i pratiti preporuke zdravstvenih vlasti.

Iako je ptičja gripa ozbiljna bolest, opasnost po javno zdravlje u većini slučajeva ograničena je na specifične situacije i geografska područja.

U Ljubljani se u četvrtak dogodio krvavi čin koji je šokirao i izvan granica te zemlje: 39-godišnji Iranac osumnjičen je da je u zračnoj luci u slovenskom gradu nožem izbo svoju 33-godišnju bivšu partnericu.

Žena, također iz Irana, iza sebe je ostavila troje malodobne djece. Osumnjičenik je nakon krvavog čina uspio pobjeći, a u subotu je došlo do vrhunca događaja u Koruškoj.

Nakon ciljanih potraga uz pomoć radne grupe Cobra, službenici Ureda kriminalističke policije Koruške uspjeli su uhititi 39-godišnjaka u stanu u Klagenfurtu.

Jeste li pogođeni nasiljem? Ovdje možete pronaći pomoć!
Telefon za pomoć ženama (24 sata dnevno, besplatno): 0800 222 555
Dežurni broj za muškarce (24 sata dnevno, besplatno): 0800 246 247
Savjeti za žicu: 147
Autonomna skloništa za žene: 01/ 544 08 20
Broj policije za hitne slučajeve: 133