Nije varljiv dojam da je broj nestanaka struje ljeti znatno veći nego u ostalim godišnjim dobima. “U lipnju, srpnju i kolovozu imamo dvostruko do tri puta više prekida u opskrbi električnom energijom diljem Austrije nego u ostalim mjesecima u godini”, objasnio je Christian Call, glasnogovornik Wiener Netze, za APA-u.

“75 posto prekida napajanja uzrokovano je vanjskim uzrocima.”

Ljeti je više građevinskih aktivnosti. Osobito u gradovima kao što je Beč, gdje mnogo električnih vodova prolazi pod zemljom, šteta tijekom radova na iskapanju predstavlja problem. U Beču je udio izvana izazvanih prekida u opskrbi električnom energijom ljeti 80 do 85 posto. Ostali vanjski uzroci uključuju oluje i munje tijekom ljetnih grmljavinskih oluja. Padajuće drveće i munje opetovano oštećuju nadzemne vodove. Transformatorske stanice mogu biti poplavljene od jake kiše i zbog toga otkazati.

Mreže u Europi i Austriji izvrsno su održavane, naglasio je Call. Austrija ima izvrsnu elektroenergetsku mrežu u međunarodnoj usporedbi, ali još uvijek “nije imuna na vanjske utjecaje”. Područja zahvaćena prekidima napajanja često se mogu ponovno spojiti na funkcionalnu mrežu, barem djelomično, relativno brzo i na daljinu putem preusmjeravanja. Ostali prekidi moraju se rješavati ručno, objasnio je glasnogovornik Wiener Netze.

U Austriji ljeti nema povećane potrošnje električne energije – primjerice kroz klimatizaciju – i povezanih problema. Opterećenje mreže “još uvijek je znatno veće zimi nego ljeti”, rekao je Call. Zimi je više ljudi kod kuće, manje je dnevnog svjetla pa se pali više svjetla i češće se kuha kod kuće. Osim toga, grijalice su opremljene npr. cirkulacijskim pumpama, što također povećava potrošnju električne energije zimi.