Austrija
Kvadrat novogradnje u Innsbrucku 9.100, a u Beču 6.100 eura

Innsbruck je najskuplji državni glavni grad za etažiranje. Stan u novogradnji stoji u prosjeku 9.700 eura po četvornom metru, a rabljeni 5.600 eura po četvornom metru, piše u priopćenju Raiffeisen Immobilien.
Općenito, u Austriji postoji jasan jaz u cijenama između zapada i istoka. Nakon Innsbrucka, Salzburg i Bregenz su najskuplji gradovi. U Salzburgu morate platiti 9000 eura po četvornom metru za novi stan, u Bregenzu je to 6100 eura. Rabljeni stanovi osjetno su jeftiniji i iznose 4900 ili 4400 eura. Kada je riječ o novim stanovima, Beč je u rangu s Bregenzom (6.100 eura po kvadratu), dok se za polovne stanove u prosjeku plaća 4.200 eura po kvadratu.
Linz i Klagenfurt s 5500 eura po četvornom metru za novogradnju nalaze se u srednjem rangu. Graz je nešto jeftiniji 5100 eura. Najmanje morate platiti novi stan u Eisenstadtu (4.100 eura/m2) i St. Pöltenu (3.700 eura/m2). Rabljeni stan u oba grada možete dobiti za 2200 ili 2400 eura po četvornom metru.
“Tržište je podijeljeno na dva dijela: dok je novih stanova sve manje i stoga ostaju skupi, postoji širok raspon rabljenih stanova koji su sada ponovno jeftiniji”, rekli su Peter Weinberger i Peter Mayr, glasnogovornici Raiffeisen Immobiliena. Cijene novih stanova potaknule bi i visoke cijene gradnje.
“Crno-crveno ne samo da ne uspijeva kada je u pitanju povoljno stanovanje, već prije svega kada je riječ o kupnji nekretnina za mlade. Kako bi se trebao isplatiti učinak kada stan od 55 m2 s dodatnim naknadama košta 600.000 eura?”, rekao je predsjednik kluba NEOS Dominik Oberhofer.
Oberhofera ljuti što je puka sprdnja to što ove dvije stranke i dalje koriste fraze ‘pristupačno stanovanje’ i ‘uspjeh mora biti vrijedan toga’.
Trenutna studija kupovne moći OGM-a također pokazuje da je situacija u Innsbrucku posebno eksplozivna, objasnio je Benjamin Plach, predsjednik SPÖ-a Innsbrucka: „U području Innsbrucka morate raditi gotovo 19 godina da biste mogli kupiti građevinsko zemljište od 500 kvadrata – znači imate ali još niste kupili ni ciglu ni prozor za kuću. Za usporedbu, isto gradilište u Nikitschu u Gradišću isplati se nakon samo otprilike mjesec dana.”

Austrija
Austrijanci žele veću neovisnost Europe od SAD-a

Velika većina austrijskih građana – njih 60 posto – želi da Europska unija postane neovisnija o Sjedinjenim Američkim Državama, osobito u kontekstu ponovnog mandata Donalda Trumpa. Prema danas objavljenoj anketi instituta Gallup, 55 posto ispitanika smatra da Trumpova administracija predstavlja prijetnju za Europu, dok samo 20 posto vjeruje da bi njegov mandat mogao imati pozitivne učinke na EU.
Još 20 posto ne očekuje nikakve značajne promjene, dok se samo 32 posto građana zalaže za kompromis s Trumpom – najviše među simpatizerima FPÖ-a (50 posto).
Prosvjed kroz potrošačke navike
Zanimljivo je da bi se 71 posto Austrijanaca moglo zamisliti u bojkotu američkih proizvoda kao znak prosvjeda protiv Trumpove trgovinske i carinske politike. Od toga, 39 posto kaže da bi to „sigurno učinili“, dok bi 32 posto to „vjerojatno“ učinilo. Samo jedna petina ispitanika u potpunosti odbacuje tu ideju.
Ovisnost o digitalnim uslugama iz SAD-a
Međutim, kad je riječ o digitalnim uslugama, stavovi su podijeljeni:
- 45 posto bi moglo odustati od društvenih mreža kao što su Facebook, Instagram, WhatsApp i X.
- 47 posto razmatra mogućnost prestanka kupnje putem Amazona i eBaya.
- 53 posto tvrdi da bi moglo živjeti bez streaming servisa poput Netflixa i Spotifyja.
- Najmanje važnima smatraju se AI alati poput ChatGPT-a i Alexe – njih bi se moglo odreći dvije trećine ispitanika.
Generacijski jaz je pritom izražen – što su ispitanici mlađi, to je manja njihova spremnost na odricanje od digitalnih pogodnosti.
Putovanje u SAD – nepopularno
Kao dodatni znak nepovjerenja prema Trumpovoj Americi, 60 posto Austrijanaca trenutno ne bi otputovalo u SAD, dok bi samo trećina bila spremna na putovanje tijekom njegovog mandata.
Austrija
Austrija: Gužve na cestama i u vlakovima. Počinju uskrsni praznici – stiže prometni kaos

S početkom uskrsnih praznika u cijeloj Austriji i devet njemačkih saveznih pokrajina, očekuju se izrazito prometni dani na cestama i u vlakovima, upozorava austrijski Ö3-Verkehrsservice. Već od petka u podne počinje pojačan promet, dok se vrhunac putne groznice očekuje u subotu.
Gužve u gradovima i na glavnim pravcima
Već u petak poslijepodne mogu se očekivati prve kolone na izlazima iz većih gradova – posebno u Beču, Grazu, Linzu i Salzburgu. Najveće opterećenje predviđa se na autocesti A13 (Brenner).
Na cesti B179 (Fernpass) pred graničnim tunelom Füssen i Lermooser tunelom uvodi se blokovsko propuštanje prometa, a usko grlo u Zillertalu bit će tunel Brettfall na ulazu u dolinu.
Salzburg i Tirol posebno pogođeni
Na Tauernautobahnu (A10) u Salzburgu radovi u tunelima između Gollinga i Werfena stvaraju velike zastoje – čekanja mogu premašiti i jedan sat. Gužve se očekuju i na B311 između Zell am Seea i Saalfeldena, kao i na B320 kod Liezena i obilaznici Stainacha.
U Gornjoj i Donjoj Austriji pojačan je promet prema Mađarskoj, posebno preko A21 i S1 prema autocesti A4 (Ostautobahn). Najintenzivniji promet predviđa se od Velikog četvrtka do Velikog petka.
Duža čekanja i na graničnim prijelazima
Zagušenja se očekuju i na graničnim prijelazima: Salzburg-Walserberg, Kufstein-Kiefersfelden, Suben (Tirol) i Lustenau (pred granicom sa Švicarskom). U Bavarskoj se gužve očekuju na A8 (München – Salzburg) i tzv. Velikom njemačkom kutu (Großes Deutsches Eck).
Zbog mjera protiv širenja slinavke i šapinske bolesti, 24 manja prijelaza prema Mađarskoj i Slovačkoj ostaju zatvorena. Na većim prijelazima, poput Nickelsdorfa i Kittseea, očekuju se dulja čekanja zbog sigurnosnih provjera.
Gužve i na željeznici: dodatni vlakovi, ali preporučena rezervacija
ÖBB povećava broj sjedala za vrijeme uskrsnih praznika, posebno na južnoj i zapadnoj liniji – s dodatnih 18.000 sjedala i 50 novih linija. Unatoč tome, rezervacija sjedala se snažno preporučuje.
Westbahn nudi besplatnu rezervaciju sjedala do tri sata prije polaska pri online kupnji karte te ističe “garanciju prijevoza” – svi putnici bit će prevezeni i ako su vlakovi puni.
Privremeni prekidi i radovi na linijama
- Stara zapadna linija u Donjoj Austriji bit će prekinuta od subote na deset dana. Između Wien-Hütteldorf, Tullnerbach-Pressbaum i Neulengbach vozit će zamjenski autobusi.
- U Beču, linija U1 bit će djelomično zatvorena između Hauptbahnhofa i Reumannplatza od subote do 21. travnja.
- Na Badner Bahnu u okolici Traiskirchena obnavljaju se tračnice – između stanica Möllersdorf-Lokalbahn i Tribuswinkel-Josefsthal vozi autobusna zamjena.
Austrija
Austrija postaje europsko žarište stečajeva

Austrija bilježi jedan od najvećih porasta stečajeva među zemljama Europske unije – i trend ne pokazuje znakove usporavanja.
U posljednjih nekoliko godina, Austrija se izdvojila kao jedno od najpogođenijih tržišta u EU kada je riječ o broju poslovnih stečajeva. Prema najnovijim podacima Eurostata, situacija je ozbiljna – samo Mađarska, Nizozemska, Francuska i Grčka bilježe još dinamičniji rast stečajeva od Austrije.
Grafička analiza podataka, koju je izradio analitički servis selektiv, jasno pokazuje koliko se Austrija izdvaja negativno u usporedbi s ostatkom Unije. U Danskoj, primjerice, situacija je znatno stabilnija – zemlja bilježi najpozitivniji trend u stečajevima u cijeloj EU.
Crni scenarij za 2025. godinu?
Sve upućuje na to da bi 2025. mogla postati još jedno rekordno stečajno razdoblje za Austriju. Već u prvom tromjesečju ove godine otvoreno je 1.134 stečajnih postupaka nad poduzećima, što je porast od gotovo 4 posto u odnosu na isto razdoblje rekordne 2024. godine.
Posebno pogođen sektor je tržište nekretnina, koje se i ranije suočavalo s izazovima, no sada trpi dodatni pritisak zbog nestabilnog tržišta i povećanih operativnih troškova.
Austrija znatno iznad EU prosjeka
Prosjek Europske unije daleko je ispod razine stečajeva koje trenutno bilježi Austrija. Takav razvoj događaja izaziva zabrinutost među ekonomistima i poduzetnicima, jer visoka stopa insolventnosti može imati šire posljedice na tržište rada i gospodarsku stabilnost zemlje.