Zeleni Beča u svom planu grijanja pozivaju na sađenje drveća, renaturaciju rijeke Beč i više klupa u hladu.

Prošlog ljeta u Beču su bila 32 vruća dana s temperaturama preko 30 stupnjeva. Godine 1990. bilo ih je samo 16. Sve veći broj vrućih dana izravan je utjecaj klimatske krize i opterećuje mnoge Bečane: problemi s cirkulacijom, glavobolje i iscrpljenost su rezultat. U Austriji sada više ljudi umire od vrućine nego od prometnih nesreća.

“Crveno-ružičasta gradska vlast pokušava održati status quo s vodenim elementima i selektivnim zelenilom. Ali to nije dovoljno. Odavno znamo da je drveće najbolja prirodna klimatizacija”, kaže Peter Kraus, čelnik stranke u Beču.

„Naš plan grijanja za grad stoga uključuje, između ostalog, ofenzivu u pogledu drveća, ali i hitno potrebnu renaturaciju rijeke Beč. To je jedini način na koji možemo osigurati da Beč sutrašnjice ostane pogodan za život čak i za građane Beča. ljeti”, dodaje Kraus.

Kako bi “katastrofalni učinci klimatske krize” bili što manji, najmanje 30 posto gradske površine moralo bi biti u sjeni drveća – u Beču je to samo 15 posto, žale se Zeleni.

“Vrućina ne pogađa sve ljude u Beču na isti način. Vrućina najviše pogađa ljude s niskim primanjima. Klimatska pravednost u gradu stoga mora početi u gusto izgrađenim područjima”, zahtijeva Judith Pühringer, voditeljica bečke Zelene stranke.

U vrućim točkama kao što je Belt potrebno je mnogo više rashladnih mjesta sa zelenilom i sjenovitim područjima. “Krajnje je vrijeme da se vrućina u gradu shvati ozbiljno i da Beč bude prilagođen klimi za sljedeće generacije”, rekao je Pühringer.

Drveće može ohladiti zrak u gradovima za 2 do 8 stupnjeva. Zeleni Beča stoga pozivaju na 100.000 novih stabala na ulicama. Kod svake obnove i svake obnove prometnice treba dosljedno iskorištavati prilike i saditi nova stabla.