Hrvatska
Cestarine u Hrvatskoj su poskupjele, kako najjeftinije do mora? Ovo je izračun, ušteda ide i do 90 eura
Nakon gotovo četiri godine, Hrvatske autoceste (HAC) odlučile su povećati cijenu cestarina. Stoga se postavlja pitanje – koliko košta put do mora.
Radi se o sezonskom poskupljenju od 10 posto, što znači da će nove cijene vrijediti u razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna, i to za vozila I.A, I. i II. skupine vozila, dok za teška vozila (autobusi, kamioni) cijene cestarine ostaju iste, piše novinar Andrej Jelušić za N1.
Podsjetimo, sezonske cijene cestarine uvedene su 2017. godine, ali se posljednje četiri godine (tijekom i nakon covid krize) nisu primjenjivale, kao jedna od mjera potpore građanima i gospodarstvu u turističkoj sezoni.
S obzirom na više cijene u vrijeme kada mnogi kreću put mora ponovno je povuklo pitanje isplativosti. Točnije, kolika je ušteda ukoliko se put mora odlučite putem državne ceste DC1, poznatije kao “stara cesta”.
Zagreb – Split
U obzir smo uzeli cijenu cestarina, ali i trošak goriva, računajući samu cijenu benzina/dizela po litri i prosječnu potrošnju automobila.
Stoga će vas, ukoliko vozite automobil s benzinskim motorom koji u prosjeku troši 8 l/100 kilometara, put od Zagreba do Splita autocestom dug 409 kilometara koštati 76,79 eura, a trebat će vam 3 sata i 58 minuta. Cijena uključuje cestarinu u iznosu od 26,40 eura i trošak goriva od 50,39 eura.
Ako bi se na isti put uputili s dizelskim automobilom koji u prosjeku troši 6 l/100 km, onda bi vas gorivo koštalo 35,58 eura, što znači da biste cijeli put platili 61,98 eura.
Ukoliko putujete starom cestom nemate trošak cestarine, vozit će te manjim brzinama pa će tako i potrošnja biti niža, ali će sam put trajati sat i pol dulje, odnosno 5 sati i 40 minuta. Usto proći ćete i manje kilometara – 358.
Ako računamo da dizelski automobil u tim uvjetima troši u prosjeku 5 litara goriva, onda vidimo da će vas taj put koštati 25,96 eura, što je ušteda od 36 eura.
Kod benzinaca koji u prosjeku na takvim cestama troše oko 7 litara goriva, ušteda bi bila slična, odnosno 38 eura.
Zagreb – Zadar
Put od Zagreba do Zadar traje nešto više od 3 sata i dug je 299 kilometara ako putujete autocestom. Cijena cestarine iznosi 17,60 eura, a ukoliko ste na isti put krenuli s benzincem potrošit ćete i 36,84 eura, što znači da je ukupni trošak puta 54,44 eura.
Starom cestom će vam trebati 4 sata i 40 minuta za 286 kilometara, a pritom ćete potrošiti 30,83 eura goriva, što je ušteda od 23,61 euro.
Ako imate dizelski motor onda će vas put autocestom koštati 43,60 eura, što uključuje cestarinu i 26 eura za gorivo. Na putu starom cestom za gorivo biste morali izdvojiti 20,74 eura, što nas dovodi do uštede od 22,86 eura.
Zagreb – Dubrovnik
Cestarina od Zagreba do Dubrovnika, odnosno izlaza Čarapine kod Ploča, iznosi 33,80 eura. Sam put je dug 607 kilometara i traje 6 sati i 7 minuta.
Benzinskim automobilom ćete potrošiti 73 eura goriva, što znači da će vas put ukupno koštati 106,80 eura.
Starom cestom put je kilometarski kraći, ali traje čak tri sata više. Pritom ćete potrošiti 61 euro benzina, što je ušteda od 45,80 eura.
Automobil s dizelskim motorom bi autocestom potrošio 52,81 euro goriva, što znači da bi vas put s cestarinom stajao 86,61 euro. Ukoliko se odlučite na staru cestu, potrošit ćete 41 euro goriva, što vam donosi uštedu od 45,61 eura, slično kao i kod benzinca.
Ušteda i do 90 eura
Valja napomenuti da se izračun odnosi na putovanje u jednom smjeru, tako da ušteda ako uračunamo i povratak može biti i veća od 90 eura u slučaju putovanja u Dubrovnik.
Stara cesta nudi svoje čari jer je samo putovanje njome interesantnije i možete uživati u prirodi i krajoliku te se zaustaviti na jednom od brojnih ugostiteljskih objekata koji nude hranu i piće kakvu nećete naći na odmorištima na autocesti.
No valja imati na umu i pitanje sigurnosti. Autocesta je jedan od sigurnijih načina putovanja, a ne treba zanemariti i uštedu na vremenu jer i vrijeme je novac. Također, prilikom traženja optimalnog načina putovanja treba računati i na gužve jer su pojedine naše prometnice ljeti često preopterećene.
Austrija
Ryanair ukida letove između Beča i Splita
Irski niskotarifni prijevoznik Ryanair potvrdio je da će ukinuti sezonsku liniju između Beča i Splita nakon završetka ljetne sezone 2025. godine. Odluka dolazi u trenutku kada kompanija povlači još dva zrakoplova iz svoje baze u Beču, navodeći kao glavni razlog visoke poreze i naknade koje propisuje austrijska vlada.
Tijekom ljeta 2025. Ryanair je održavao tri leta tjedno između Beča i Splita, a ranije je već ukinuo i dvotjednu liniju Beč – Rijeka. Unatoč tome, prijevoznik će i dalje zadržati letove iz Beča za Dubrovnik, Zadar i Pulu, što znači da Hrvatska neće potpuno izgubiti Ryanair-ovu prisutnost na austrijskom tržištu.
U priopćenju koje prenosi Ex-Yu Aviation News, kompanija je oštro kritizirala austrijsku vladu, tvrdeći da je visok porez na zrakoplovne putnike – čak 12 eura po osobi – jedan od najviših u Europi, čime se Austrija čini “potpuno nekonkurentnom” u odnosu na druge zemlje Europske unije.
“Austrijsko tržište zračnog prometa kolabira zbog štetnog zrakoplovnog poreza. Dok zemlje poput Švedske, Mađarske, Slovačke i Italije smanjuju troškove kako bi potaknule promet i turizam, Austrija ide u suprotnom smjeru”, poručili su iz Ryanaira.
Tvrtka upozorava da posljedice već osjećaju svi glavni prijevoznici: Ryanair je morao smanjiti broj zrakoplova u Beču, a Wizz Air, Level i easyJet već su zatvorili svoje baze u austrijskoj prijestolnici. Čak je i Lufthansa najavila smanjenje flote Austrian Airlinesa za deset zrakoplova.
Ryanair stoga apelira na austrijsku vladu da “hitno ukine neuspjeli porez na zrakoplovstvo i smanji previsoke naknade bečke zračne luke” ako želi spasiti turizam, promet i tisuće radnih mjesta.
Unatoč gubicima na bečkoj ruti, Ryanair je potvrdio da ostaje snažno prisutan na hrvatskom tržištu, gdje se očekuje rekordan broj letova prema obalnim destinacijama u sezoni 2026. godine.
Hrvati u iseljeništvu
Hrvatska vraća vojni rok – vojni rok morat će služiti i dijaspora
Veliko uzbuđenje među Hrvatima diljem svijeta: svi koji imaju hrvatsko državljanstvo, bez obzira žive li u Zagrebu, Sydneyu, Torontu ili Stuttgartu, vojni su obveznici!
Informaciju je prvo prenijela australska zajednica Hrvata, nakon čega je Ministarstvo obrane RH (MORH) potvrdilo – odluka se odnosi na sve 19-godišnjake s hrvatskom putovnicom.
Dijaspora mora u vojnu evidenciju
Prema važećem zakonu, svi mladići s hrvatskim ili dvojnim državljanstvom moraju se javiti veleposlanstvu ili konzulatu kako bi bili uvedeni u vojnu evidenciju. Ako dobiju poziv za obuku, morat će odlučiti: odraditi vojni rok ili platiti kaznu.
MORH napominje da vojno osposobljavanje nije kazna, već obveza propisana zakonom. Oni koji žive u inozemstvu mogu biti oslobođeni služenja u Hrvatskoj, ali samo ako vojni rok odrade u zemlji u kojoj žive.
Kazne za one koji se ne odazovu
Iz Ministarstva pojašnjavaju da neodazivanje pozivu bez opravdanog razloga nije kazneno djelo, ali jest prekršaj koji se novčano kažnjava od 250 do 1.320 eura.
No, saborski zastupnik Marin Živković (Možemo!) tvrdi da kazne ne staju samo na tome:
„Ako se netko ne odazove, plati kaznu i misli da je time riješio stvar – vara se. On i dalje ostaje vojni obveznik. Nakon nekoliko izostanaka, policija može doći po njega, a u krajnjem slučaju slijedi i kazneni postupak“, upozorio je Živković za Dnevnik.hr.
Najavljena ustavna tužba
Zbog mogućeg kršenja prava građana s dvojnim državljanstvom, iz oporbenih redova već se najavljuje ustavna tužba. No, iz MORH-a poručuju da je zakon jasan – „svi hrvatski državljani, neovisno o tome gdje žive, vojni su obveznici“.
Hrvatska
Pakleni napad na policajku u Zagrebu: Marokanac je brutalno tukao glavom o zid, vikao ‘Niste policija, vi ste mafija’
Na zagrebačkom Autobusnom kolodvoru, u policijskoj prostoriji, dogodio se brutalni napad na mladu policajku. 32-godišnji Marokanac, koji je u Hrvatskoj bez važećih dokumenata i na kojeg je raspisana međunarodna tjeralica, fizički je napao službenicu.
Policajka je tog 29. lipnja obavljala samostalnu smjenu kada je zamijetila sumnjivu osobu bez isprava. Nakon što je zatražila njegove podatke, muškarac ju je iznenada udario šakom u glavu, a potom je više puta udarao glavom o zid, hvatao za kosu i povlačio.
U pokušaju obrane uspjela mu je zadati nekoliko udaraca, ali je napadač nastavio s nasiljem i čak ju je izvukao iz prostorije. Srećom, u tom je trenutku naišla čistačica koja je počela vrištati, što je natjeralo napadača da pobjegne.
Policajka je završila u bolnici, a muškarac je ubrzo uhvaćen. Istraga je u tijeku, a zbog napada prijeti mu do pet godina zatvora. Policija ga opisuje kao opasnog.
