Austrija
Većina stanovnika Austrije smatra da je rad u “fušu” sasvim u redu
Gotovo dvije trećine stanovnika Austrije neprijavljeni rad smatra prihvatljivim “sitnim prekršajem”, iako to svake godine državni proračun košta milijarde eura.
Rad na crno i dalje je na vrhu prihvaćenih “sitnih prekršaja” u Austriji – gotovo dvije trećine (63 posto) stanovnika Austrije smatra da je u redu da se stvari rade na taj način. Više od trećine (37 posto) stanovništva smatra da to nije ispravno. Pokazuje to reprezentativno istraživanje koje je naručio ekonomist iz Linza i stručnjak za neprijavljeni rad Friedrich Schneider.
Austrijanci najčešće obavljaju električarske radove i popravke automobila. Ali i njega, ljepota i masaže ili aktivnosti oko kuće i vrta, kao i podučavanje, također su popularna područja u radu na crno.
Gotovo dvije trećine ispitanih reklo je da mnoge stvari postaju pristupačne tek radom na crno. Svaki drugi kao razlog za rad na crno naveo je visoko porezno opterećenje. Samo 4 posto smatra da to trebaju prijaviti. 79 posto od 1000 ispitanika smatra da država rasipno raspolaže novcem od poreza.
Schneider procjenjuje ovogodišnji opseg rada na crno na 34,5 milijardi eura, odnosno oko 7,5 posto službene gospodarske proizvodnje. To je povećanje od 1,25 milijardi ili 3,8 posto u odnosu na 2023. godinu.
Prema Schneideru, siva ekonomija također služi kao tampon za gubitke prihoda zbog inflacije i viših cijena energije. Dvije trećine dodane vrijednosti koju generiraju bundleri dolaze od ljudi koji su samozaposleni ili zaposleni na službenim poslovima i koji plaćaju poreze i pristojbe, ali ne plaćaju porez na prekovremeni rad “na crno”. 16 posto propale vrijednosti otpada na organizirani kriminal, primjerice u prostituciji ili građevinarstvu, a 17 posto na službeno nezaposlene i prijevremene umirovljenike.
Prema riječima ekonomista, 40 posto propalih djelatnosti nije niti traženo u službenom gospodarstvu i po službenim cijenama. Mnoge kuće i domovi u kojima žive vlasnici ne bi postojali da nije bilo rada na crno. Osim toga, dvije trećine novca zarađenog na taj način vratilo bi se u službeno gospodarstvo u Austriji.
Najveći gubitnik je država koja godišnje gubi poreze i prije svega doprinose od 1,5 do 2,5 milijardi eura. Međutim, prema Schneideru, porezni gubici bili bi ograničeni jer bi se nezakonito zarađeni novac odmah ponovno potrošio u službenom gospodarstvu. Još jedan gubitnik su društva za zdravstveno osiguranje, koja moraju snositi veće troškove uzrokovane dodatnim nesrećama ili nesposobnošću za rad.
Kao mjeru ekonomske politike za suzbijanje rada na crno Schneider predlaže nastavak porezne olakšice kućanskih usluga i ulaganja u kućanstvo u iznosu od 2000 eura po kućanstvu godišnje. Bonus za obrtnike smanjuje neprijavljeni rad za 900 milijuna eura godišnje. Još jedna učinkovita mjera bila bi smanjenje troškova rada koji nisu povezani s plaćom. Tvrtke koje rade na crno ili dopuštaju da se radi na crno treba isključiti iz javnih ugovora na 3 do 5 godina.
U europskoj usporedbi i mjereno bruto domaćim proizvodom, u Austriji je malo neuspjeha. Udio neprijavljenog rada u ukupnoj ekonomskoj proizvodnji jednako je nizak u Nizozemskoj i Luksemburgu.
Austrija
Kultura branja gljiva u Austriji
Kultura branja gljiva u Austriji ima dugu tradiciju, a branje divljih gljiva i njihov prikupljanje smatraju se važnim dijelom kulturnog identiteta, osobito u ruralnim područjima i među ljubiteljima prirode. Austrijanci su vrlo oprezni kad je u pitanju branje gljiva zbog opasnosti od otrovnih vrsta, pa se pridaje velika pažnja pravilima i edukaciji u vezi s prepoznavanjem jestivih i otrovnih gljiva.
Branje gljiva u Austriji: Osnovni aspekti
- Popularnost i tradicija:
Branje gljiva (obično u šumama) vrlo je popularno tijekom jeseni, kada mnoge vrste gljiva, kao što su vrganji, lisičarke, šampinjoni i druge jestive vrste, rastu u obilju. Ova aktivnost ima dugotrajan kulturni značaj, a često je povezana s obiteljskim okupljanjima i aktivnostima na otvorenom. - Zakonodavstvo i regulative:
- U Austriji postoje zakoni i regulative koji uređuju branje gljiva u prirodi. Za branje gljiva u javnim šumama obično nije potrebna posebna dozvola, ali se preporučuje poštivanje lokalnih zakona koji se mogu razlikovati od pokrajine do pokrajine.
- U nekim regijama mogu postojati ograničenja u pogledu količine gljiva koje se mogu ubrati. Na primjer, u nekim područjima dozvoljeno je branje samo manjih količina (obično do 2-3 kg dnevno), dok u drugim područjima mogu postojati striktni propisi ili zabrane, osobito u zaštićenim područjima.
- Obrazovanje i sigurnost:
- Gljive mogu biti opasne, jer postoje vrste koje su vrlo slične jestivim, ali su otrovne, poput Amanite muscaria (crvena muha gljiva) ili Amanita phalloides (zelena muha gljiva), koje su izuzetno toksične. Zbog toga je edukacija ključna.
- Mnogi ljubitelji gljiva i profesionalci sudjeluju u vođenim turama branja gljiva, gdje se polaznici podučavaju kako prepoznati sigurne i otrovne vrste.
- Postoje i organizacije, kao što su austrijska društva za branje gljiva, koje organiziraju tečajeve i radionice na kojima zainteresirani mogu naučiti kako sigurno brati i klasificirati gljive.
- Branje i konzumacija:
- Kada se branje gljiva obavlja pravilno, one se često koriste u austrijskoj kuhinji, gdje se pripremaju na razne načine – pržene, u juhama, umacima, s tjesteninom ili mesom.
- U nekim regijama, poput Štajerske i Koruške, tradicionalna jela od gljiva, kao što su gljive u kremastim umacima ili pripremljene u kombinaciji s kiselim kupusom, vrlo su popularna.
- Turizam i ekoturizam:
- Branje gljiva postalo je i dio ekoturizma u Austriji, a mnogi turisti dolaze u zemlje poput Salzburga, Tirola ili Koruške kako bi uživali u ovoj aktivnosti. Osim što je to prilika za uživanje u prirodi, može biti i način da se steknu nova znanja o lokalnoj flori.
Najpopularnije gljive u Austriji
- Vrganj (Boletus edulis): Vrganj je jedan od najtraženijih i najpoznatijih gljiva u Austriji. Poznat je po svom mesnatom tijelu i bogatom okusu. Skuplja se i koristi u raznim jelima.
- Lisičarka (Cantharellus cibarius): Lisičarke su vrlo cijenjene zbog svog slatkog okusa i mirisa, te se često koriste u tradicionalnim austrijskim jelima.
- Šampinjoni (Agaricus bisporus): Osim divljih šampinjona, koji se također mogu brati u šumama, u Austriji se često konzumiraju i komercijalno uzgojeni šampinjoni.
- Tuber (ljetni i zimski tartuf): Iako nisu gljive u pravom smislu riječi, tartufi se također smatraju dragocjenim plodovima podzemnih organizama koje Austrijanci cijene u kulinarskim kreacijama.
Kultura branja gljiva u Austriji nije samo običaj ili rekreacija, već važan aspekt društvene tradicije i kulinarske baštine. Zbog visoke svijesti o opasnostima i velikih napora u obrazovanju, branje gljiva u ovoj zemlji može biti sigurno i zabavno, pod uvjetom da se slijede pravila i savjeti stručnjaka.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
