Industrijsko udruženje (IV) na čijem je čelu Georg Knill ponovno je u srijedu upozorilo na sve manju konkurentnost Austrije kao lokacije. “Došli smo do kritične točke kada mnogi naši kupci više ne žele ili ne mogu priuštiti Austriju”, rekao je Knill. Sukladno tome, visoki ugovori o plaćama i ugovori o plaćama iz zadnje jesenske runde pregovora te visoki troškovi energije čine proizvode skupljima. Tome se dodaju i visoki troškovi života.
“Mi smo gospodari poreza i carina u usporedbi s Europom. Trebali bismo biti na vrhu negdje drugdje.” Knill već bilježi postupnu migraciju nekih tvrtki iz Austrije. “Greška je deindustrijalizacija, a to znači gubitak prosperiteta.” Ponovno se zauzeo za smanjenje troškova rada izvan plaće te reforme u području rada, obrazovanja, birokracije i mirovina. Time se Austrija želi ponovno učiniti konkurentnijom i spriječiti daljnje preseljenje poduzeća.
Raspravljalo se i o radnom vremenu. U prošlosti je IV zagovarao 41-satni radni tjedan. To je “svjesni kontrapunkt” kao odgovor na zahtjev SPÖ-a za smanjenjem radnog vremena. Knill je čak izračunao da kada bi Austrijanci radili 15 minuta više ujutro i 15 minuta više poslijepodne, postojao bi jasan pozitivan učinak na društveni sustav i prosperitet.
Prema studiji EcoAustrie, povećanje radnog vremena povećalo bi realni bruto domaći proizvod za 1,2 posto. Do sada nije bilo političke stranke koja je prihvatila ovaj pristup. Knill kritizira plan šefa SPÖ Andreasa Bablera. “Ovo je komunistički manifest. On je daleko od realnosti.”
5000 eura za promjenu s punim radnim vremenom
Na kraju, Knill je spomenuo i zahtjeve političarima za boljim poticajima za prekovremeni rad. To uključuje “veliko” proširenje skrbi za djecu kako bi oba roditelja mogla raditi puno radno vrijeme, kao i poticaje za zapošljavanje nakon dobi za umirovljenje. Također bi trebala postojati porezna olakšica između 4500 eura i 5000 eura ako prijeđete s nepunog radnog vremena na puno radno vrijeme.
Nema glavnog energetskog plana
Knill nije kritizirao vladu i krizni menadžment. “Ne napadam vladu.” Jer Corona i kriza cijena energije nisu nastale ni u jednom vladinom programu. – Poslije ćemo svi biti pametniji. Nedostaje mu samo energetski master plan ministrice energetike Leonore Gewessler iz Zelenih koji ide dalje od 2030. godine. Nadalje, ne postoji “održivo rješenje” za opskrbu plinom nakon prestanka isporuka ruskog plina.
