Connect with us

Austrija

Austrijski grad želi u centru grada subotom uvesti besplatan javni prijevoz

Objavljeno

na

Gradonačelnik Linza Klaus Luger (SPÖ) želi subotom pokrenuti probne besplatne vožnje tramvajem u gradu. Trgovci se nadaju da će to središte grada učiniti privlačnijim.

Udruga za oglašavanje i marketing Linzer City Ring govori o mogućem poticaju za kupce da idu u kupovinu u Linz. Revitalizacija gradske jezgre u četvrtak će biti i tema aktualnog sata u mjesnom odboru.

Gospodarski odjel, za koji je odgovoran Luger, želi provesti projekt “Free Ride Samstag” zajedno s City Ringom i Linz Linienom, rekao je gradonačelnik za “Kronen Zeitung”. Između glavnog željezničkog kolodvora i postaje Biegung u Linz-Urfahru, putovanje tramvajem bit će besplatno svake subote od rujna do kraja godine. Tada ćemo vidjeti hoće li besplatni tramvaj pozitivno utjecati na revitalizaciju gradske jezgre, poručili su iz ureda gradonačelnika.

U reakciji, FPÖ i ÖVP općenito su pozdravili “besplatnu subotu”. Međutim, zamjenik gradonačelnika Martin Hajart (ÖVP) sumnja da bi ovo “besplatno putovanje na kratke udaljenosti uopće dovelo do povećanja učestalosti. “Potrebno je više.” Predlaže usporedbu sa Salzburgom. U suradnji sa Salzburškim prometnim udruženjem i državnim odjelom za promet, grad je uveo „dane bez benzina“ pet subota tijekom ljeta. U 2023. više od 100.000 stanovnika Salzburga više nego inače koristilo se javnim prijevozom u danima akcije.

U Grazu, pak, takozvani Altstadtbim već godinama svakodnevno besplatno vozi središtem grada. Ne trebate kartu između glavnog trga i Jakominiplatza – plus jedna dodatna stanica na svakoj tramvajskoj liniji s oba trga. Svako zaustavljanje u zoni besplatnog putovanja označeno je naljepnicom “Altstadtbim”.

Advertisement

Austrija

Cijene energije za kućanstva ponovo rastu

Objavljeno

na

Cijene energije su u veljači 2025. godine porasle za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. Na godišnjoj razini, energija za kućanstva poskupjela je za 3,4 posto, čime je porast cijena ponovno bio iznad stope inflacije, izvijestila je Austrijska energetska agencija (AEA). Drva za ogrjev, plin i lož ulje postali su jeftiniji, dok su cijene ostalih energenata, osobito električne energije, porasle.

Najveći porast cijena u jednom mjesecu zabilježen je kod peleta za ogrjev, koji su poskupjeli za 1,4 posto. Međutim, u odnosu na prošlu godinu, ove su pelete bile jeftinije za 15,7 posto. Drva za ogrjev su se u veljači, u odnosu na prethodni mjesec, pojeftinila za 0,3 posto, dok su na godišnjoj razini bila jeftinija za 9 posto. Cijene struje u veljači su porasle za 0,3 posto u odnosu na siječanj, dok je, u usporedbi s veljačom prošle godine, struja poskupjela za 35,7 posto.

Cijene plina pale su za 0,1 posto u odnosu na siječanj, a na godišnjoj razini bile su niže za 12,3 posto. Cijene dizela bile su više za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je dizel, u usporedbi s prošlom godinom, bio jeftiniji za 5,8 posto. Superbenzin je poskupio za 0,7 posto, dok je u odnosu na prošlu godinu bio jeftiniji za 0,4 posto. Cijena lož ulja pala je za 0,1 posto u odnosu na siječanj i bila je niža za 6,5 posto u odnosu na prošlu godinu.

Nastavi čitati

Austrija

Rad na crno u Austriji zbog krize doseže rekordne razmjere

Objavljeno

na

Zbog stalne recesije i visoke inflacije, crno tržište u Austriji nastavlja rasti, što uzrokuje značajne gubitke od poreza i godišnje košta državu milijarde eura.

Ekonomist i stručnjak za crno tržište Friedrich Schneider iz Linza predviđa daljnji porast crne ekonomije u Austriji zbog očekivanog rasta nezaposlenosti i visoke inflacije. Prema njegovim procjenama, volumen sive ekonomije u 2025. godini dosegnut će 40,7 milijardi eura, što čini 8,1 posto službenog BDP-a, što je povećanje od 6,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Siva ekonomija u prošloj godini porasla je za 14,9 posto, dosegnuvši 38,23 milijarde eura, što je 7,8 posto službenog BDP-a. Taj je porast djelomično ublažen ukidanjem “hladne progresije”. Ove godine porast crnog tržišta mogao bi biti dodatno potaknut mjerama štednje u proračunu, jer bi se gubitak prihoda barem djelomično kompenzirao.

Austrija se i dalje ubraja među zemlje s najmanjim udjelom crnog tržišta u Europskoj uniji, odmah nakon Luksemburga, dok su zemlje poput Bugarske, Rumunjske i Hrvatske suočene s mnogo većim udjelima sive ekonomije.

Najveći udio sive ekonomije u Austriji, oko 39 posto, ima građevinska industrija i obrtnici, dok slijede druge komercijalne djelatnosti i usluge vezane uz kućanstva s udjelom od 17 posto.

Zbog crne ekonomije, državi izbjegava prihod u obliku poreza i doprinosa za socijalno osiguranje u iznosu od 2,0 do 3,5 milijardi eura godišnje. Međutim, gubici od poreza su ograničeni jer se, prema Schneiderovim riječima, 85 posto novca zarađenog na crnom tržištu ponovno troši u službenoj ekonomiji. Pored toga, zdravstveno osiguranje mora podnijeti dodatne troškove zbog nesreća i radne nesposobnosti osoba koje rade na crno.

Schneider predlaže ponovnu uvođenje bonusa za obrtnike od 2.000 eura po kućanstvu godišnje, kao i smanjenje troškova rada kako bi se suzbila crna ekonomija.

Nastavi čitati

Austrija

Sve više ljudi u Austriji prima naknadu AMS-a

Objavljeno

na

By

Nezaposlenost u Austriji raste i trenutno pogađa sve dobne skupine i savezne pokrajine. Ministrica socijalne skrbi Korinna Schumann otvoreno govori o izazovima i mogućim rješenjima.

Rastuća nezaposlenost

U kontekstu trenutačne gospodarske situacije, razvoj tržišta rada pokazuje znakove usporavanja. Povećanje nezaposlenosti trenutačno pogađa sve dobne skupine i regije. Ukupan broj nezaposlenih i polaznika AMS-ovih programa obuke dosegnuo je u ožujku brojku od oko 397.100 osoba, što je povećanje od 27.400 ili 7,4 % u odnosu na prošlu godinu. Iako se stopa rasta nezaposlenosti u posljednjim mjesecima nije značajnije ubrzala, nije došlo ni do poboljšanja.

“Napeta situacija”

Ministrica rada i socijalne skrbi Korinna Schumann naglasila je potrebu za odlučnim političkim djelovanjem kako bi se učinkovito suzbila nezaposlenost. “Međunarodna gospodarska situacija je vrlo izazovna, a tržište rada u teškom stanju. Austrija nije izolirani otok – ne možemo se odvojiti od globalnih i europskih trendova. Upravo zato radna politika zauzima ključno mjesto u vladinom programu, s ciljem što bržeg vraćanja nezaposlenih osoba na tržište rada”, izjavila je Schumann. Posebno je istaknula potencijal starijih radnika.

Održavanje zaposlenosti starijih radnika

Već su u 2024. godini, kada je počelo postupno povećanje zakonske dobi za umirovljenje žena, primijećeni prvi učinci na tržištu rada. Broj zaposlenih 60-godišnjih žena povećao se u odnosu na prethodnu godinu, no istovremeno je značajno porasla i nezaposlenost u ovoj dobnoj skupini. Schumann je naglasila potrebu za dodatnim mjerama: “Moramo učiniti više kako bismo ljude duže zadržali u zaposlenju, primjerice, kroz preventivne mjere i prilagodbu radnih mjesta starijim radnicima. U vladinom programu posebno smo se fokusirali na inicijativu ‘Akcija 55 Plus’.”

Problemi s nezaposlenošću mladih

Broj nezaposlenih krajem ožujka bio je za oko 24.900 viši nego u 2024. godini, dok je registrirana stopa nezaposlenosti dosegnula 7,4 %, što je povećanje od 0,5 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno, zaposlenost je porasla za 0,2 % (oko 8.000 radnih mjesta).

  • Nezaposlenost žena povećala se u veljači za 11,8 %, dok je kod muškaraca zabilježen rast od 6,7 %.
  • Nezaposlenost mladih porasla je za 12 % krajem ožujka 2025. godine. Također, broj mladih koji su prijavljeni na AMS-u i odmah spremni za rad znatno je porastao (+14,9 % ili 1.007 osoba).
  • Nezaposlenost među stranim državljanima porasla je za 11,6 %, dok je kod austrijskih državljana zabilježen rast od 6,5 %.
  • Budući da broj tražitelja posla kontinuirano raste već mjesecima, broj dugotrajno nezaposlenih (osobe koje su najmanje godinu dana prijavljene na AMS-u) narastao je na oko 91.000 osoba (+10.600 ili 13,2 %).

“Nećemo ljude ostaviti na cjedilu”

S obzirom na aktualne podatke s tržišta rada, ministrica rada i socijalne skrbi Schumann zaključuje: “Nećemo ostaviti ljude pogođene nezaposlenošću na cjedilu, već ćemo se maksimalno usmjeriti na njihovo što brže ponovno zapošljavanje.”

Nastavi čitati
LM