Austrija
Marcel Hirscher vraća se u skijanje, mijenja i državljanstvo
Superzvijezda alpskog skijanja Marcel Hirscher zapravo planira natjecateljski povratak. ÖSV i predstavnici njegove skijaške tvrtke Van Deer-Red Bull Sports potvrdili su to na online konferenciji za novinare u srijedu. Salzburžanin, koji je 2019. zapravo proglasio svoju karijeru završenom, želi se u budućnosti natjecati za Nizozemsku, zemlju rođenja njegove majke. ÖSV neće postavljati nikakve prepreke ovom zahtjevu. Očekuje se da će se Hirscher u početku natjecati u FIS utrkama.
“Marcel Hirscher volio bi se povremeno vratiti utrkama”, rekao je glavni tajnik ÖSV-a Christian Scherer. Želja za promjenom države također se ispunjava “kao zahvalnost za njegove usluge” ÖSV-u. Objašnjenje je bilo da Hirscher nije želio oduzeti startno mjesto sadašnjim sportašima iz ÖSV-a.
“Voljeli bismo ga vidjeti kako se natječe u Austriji uz potporu Austrijskog skijaškog saveza, ali poštujemo njegovu odluku,” rekao je Scherer.
ÖSV je već napisao potrebno pismo kojim se potvrđuje oslobađanje sportaša, a FIS-ov odbor će o tome odlučiti na sljedećem sastanku. Ako sve bude po planu, Hirscher će ubuduće sudjelovati u FIS veleslalomskim i slalomskim utrkama, otkrio je direktor utrka Van Deera Anton Giger. Nastup na Svjetskom kupu nije realan u dogledno vrijeme zbog previsokog startnog broja.
Hirscher u dosadašnjem životopisu ima 67 pobjeda u Svjetskom kupu i ukupno 138 mjesta na postolju. Sa sedam naslova Svjetskog kupa i četiri srebrne medalje najuspješniji je sudionik Svjetskog prvenstva u povijesti. Po šest puta osvojio je i malu kristalnu kuglu u slalomu i veleslalomu. Osam puta zaredom osvajao je ukupni plasman u Svjetskom kupu, češće nego itko drugi.
Hirscher je nakon “umirovljenja” više radio u pozadini u Svjetskom skijaškom kupu. Uz podršku svog dugogodišnjeg sponzora Red Bulla, 35-godišnjak je osnovao skijašku tvrtku Van Deer koja oprema dvojicu vrhunskih sportaša, Norvežana Henrika Kristoffersena i Timona Haugana.
Hirscherovi veliki javni nastupi bili su rijetki u nedavnoj prošlosti. Godine 2022. vozio je na Streifu kao prethodniku utrkama Hahnenkamm. Strastveni motokrosist sudjelovao je i na najnovijim izdanjima Erzberg Rodea.
U ožujku je rođeni Norvežanin Lucas Pinheiro Braathen već najavio da se želi ponovno natjecati u Svjetskom kupu. Stručnjak za tehnologiju sada vozi za Brazil, domovinu svoje majke. Razmatra se moguće partnerstvo za treniranje s Hirscherom, rekao je Patrick Riml, koji brine o skijaškim zvijezdama koje podržava Red Bull.
Austrija
U austrijskim bolnicama sve više osoblja iz stranih zemalja, raste broj državljana BiH i Hrvatske
U Gornju Austriju dosad je stiglo oko 190 medicinskih sestara s Filipina, a volonteri bi im trebali olakšati početak.
Specijalisti drugih nacionalnosti postali su neizostavan dio zdravstvenog sustava. Nijemci su najveća skupina, no među zaposlenicima domaćih bolnica ima i drugih nacionalnosti. Novi projekt sada je namijenjen olakšavanju integracije Filipinaca.
Od proljeća 2023. Gornja Austrija ulaže intenzivne napore da dovede medicinsko osoblje s Filipina u naše bolničke ustanove. Od tada je gotovo 190 kvalificiranih radnika došlo u regiju iznad Ennsa. Ovdje ih je još uvijek zaposleno gotovo 180, podaci su Odjela za integracije. Za usporedbu: Državni ured za reviziju je prije dvije godine izračunao da će Gornjoj Austriji do 2030. trebati oko 9550 dodatnih medicinskih sestara.
Kako bi se olakšala integracija hitno potrebnog osoblja iz inozemstva, država je naručila projekt: volonteri trebaju podržati novopridošlo medicinsko osoblje. “Bilo da se radi o kontaktima s vlastima, pridruživanju grupi ili jednostavno za pitanja”, kaže Andrea Mayrwöger, zamjenica glavnog direktora udruge “füruns”, koja vodi program.
Već su se javila 22 volontera koji bi htjeli pomoći Filipincima kao “prijatelji”. Cilj je do kraja godine pronaći 100 integracijskih asistenata za isto toliko medicinskog osoblja. “Da biste mogli zamisliti da ovdje imate budućnost, također morate biti povezani s društvom”, kaže Mayrwöger.
Dok specijalisti s Filipina uglavnom rade u domovima, neizostavan dio bolnica postalo je i strano osoblje. U šest klinika OÖ Gesundheitsholdinga, najvećeg bolničkog operatera u državi, 475 od 7449 medicinskog osoblja nema austrijsko državljanstvo – to je oko šest posto.
Najviše ih dolazi iz Njemačke (140), zatim iz BiH (42), Hrvatske i Rumunjske (po 33) te Češke (31). Među liječnicima gotovo svaki peti (17 posto) dolazi iz inozemstva. U ostalim bolnicama taj broj je nešto manji. Na klinici Wels-Grieskirchen, primjerice, radi 611 liječnika – od kojih 13 posto ima strano državljanstvo.
Austrija
Austrija bi mogla povećati ograničenje na autocestama na 150 km/h
Prema izvješćima, ÖVP i FPÖ trenutačno pregovaraju o uvođenju ograničenja brzine od 150 km/h na autocestama. To bi imalo mnoge negativne posljedice, upozorila je organizacija za mobilnost VCÖ (Austrijski prometni klub).
U usporedbi sa 130 km/h, emisija CO2 povećava se u prosjeku za 19 posto. Emisije fine prašine i dušikovih oksida također bi se povećale. Tome se dodaje povećana potrošnja goriva, prometna buka i povećan rizik od nesreća, upozorio je VCÖ u priopćenju za javnost u srijedu.
Auto koji troši 6,5 litara na 100 kilometara pri 130 km/h prosječno sagorijeva 7,7 litara pri 150 km/h. Ako češće ubrzavate nakon kočenja, potrošnja goriva se još više povećava. Veće razlike u brzini i češći manevri kočenja pogoršavaju protočnost prometa i povećavaju rizik od zastoja.
Prema VCÖ-u, zaustavni put, koji se sastoji od vremena reakcije i puta kočenja, značajno se povećava. Dok se automobil koji se kreće brzinom od 130 km/h na suhoj cesti i s vremenom reakcije na kočenje u nuždi od 0,8 sekundi zaustavlja nakon 73 metra, automobil koji vozi brzinom od 150 km/h pod istim uvjetima i dalje ima brzinu od 122 km /h nakon 73 metra.
“Cijena za uštedu vremena, koja će u praksi biti znatno manja nego u teoriji, bila bi visoka: veća potrošnja goriva, veća prometna buka za stanovnike, više štetnih zagađivača, povećana emisija CO2 i, zbog znatno dužeg zaustavnog puta, povećan rizik od nesreća”, rekao je Michael Schwendinger iz VCÖ-a.
Trenutačno ograničenje brzine za automobile, karavane i kamione do 3,5 tone na austrijskim autocestama je 130 km/h. Niža ograničenja brzine vrijede noću na tzv. tranzitnim autocestama i s prikolicom. Organizacije za zaštitu okoliša stalno pozivaju na ograničenje brzine od 100 km/h.
Austrija
U Austriji se prodavali kebabi iz ilegalne mesnice, vlasti i dalje šute
U Favoritenu je otkrivena ilegalna mesnica. I dalje nema informacija o tome koji su restorani bili opskrbljivani iz te mesnice. Vlasti šute, a potrošači nemaju pojma.
Skandal oko bečkih kebaba izaziva veliku pometnju: nakon racije u ilegalnoj mesnici u bečkoj četvrti Favoriten, vlasti su identificirale nekoliko objekata koji su bili opskrbljeni robom. Istrage koje su u tijeku imaju za cilj razjasniti je li meso bilo jestivo ili ne. No, dok potrošači čekaju odgovore, vlasti šute – pokazalo je nekoliko upita “Heute”.
Uvjeti u ilegalnom proizvodnom pogonu bili su skandalozni: umjesto drva, piletina i govedina prerađivali su se u staroj stolariji – nerashlađeni, skladišteni na podu i odmrzani toplotnim pištoljem. Zaplijenjeno je i uništeno na stotine kilograma mesa.
Iako je već uzeto nekoliko uzoraka iz pogođenih objekata, ostaje nejasno gdje je točno meso završilo. “Iz razloga zaštite podataka, ne možemo vam dati nikakve informacije o pogođenim objektima”, rekao je glasnogovornik skupine za hitne mjere za “Heute”. No, uvjeravaju nas: “Zdravlje potrošača naš je glavni prioritet.”
Istrage su još u tijeku, a rezultati se očekuju uskoro. Međutim, AGES (Agencija za zdravlje i sigurnost hrane) naglašava: “Nemamo zakonske ovlasti objavljivati rezultate testova, nazive tvrtki ili upozorenja – to je odgovornost nadležnih za hranu.”
Dok se uzorci procjenjuju, neizvjesnost ostaje. Slučaj podsjeća na skandal oko kebaba u Koruškoj, u kojem se čovjek teško razbolio i kasnije umro nakon što je pojeo kontaminirano meso.
