Austrija
Austrijski policajci ‘upali’ na bauštelu u Berlinu, na kraju “ćorak”
Posljednji udar protiv rada na crno na svjetski poznatom gradilištu financijska policija opisuje kao “udruživanje protiv rada na crno”.
Dana 15. travnja 2024., austrijska financijska policija i njemački carinski odjel, financijski nadzor i zapošljavanje na crno, zajedno su pregledali građevinski projekt u bivšem Sony Centru u Berlinu.
Bio je tamo njemački ministar financija Christian Lindner (FDP) i šef austrijske financijske policije Wilfried Lehner. “Kampanja je značajan uspjeh u intenzivnoj suradnji dviju zemalja u borbi protiv rada na crno, utaje poreza i ilegalnog zapošljavanja”, stoji u priopćenju austrijskog Ministarstva financija.
Ministar Magnus Brunner (potpredsjednik): „Ova je operacija sjajan primjer kako prekogranična suradnja ne samo da jača poštivanje zakona, već i šalje jasan signal onima koji pokušavaju steći nezakonitu korist kroz neprijavljeni rad. Naša financijska policija radi ruku pod ruku s našim njemačkim kolegama kako bi osigurao da poštene tvrtke ne budu u nepovoljnom položaju.”
Šef austrijske financijske policije, Wilfried Lehner, dodao je: “Ovaj postupak kontrole, koji se provodi istovremeno u Njemačkoj i Austriji, pokazuje kako kontrolna tijela uz međunarodnu suradnju mogu znatno povećati učinkovitost kontrole. Osim toga, procjena rizika, operativno planiranje i kontrolni procesi su optimizirane i potiče se učenje jedno od drugog.”
Za inspekciju je namjerno odabran građevinski projekt bez inicijalne sumnje kako bi se ocijenila tipična standardna inspekcijska situacija. U projekt izgradnje bivšeg Sony centra na berlinskom Potsdamer Platzu uključena je i jedna austrijska tvrtka, zbog čega je austrijska financijska policija podržala njemačke vlasti.
Početne istrage financijske policije u Austriji isprva nisu otkrile nepravilnosti u pogledu poreza, socijalnog osiguranja ili trgovačkog prava za tvrtku sa sjedištem u Donjoj Austriji. Tvrtka je trenutno prijavila ukupno 191 zaposlenika za socijalno osiguranje u Austriji.
Financijska policija je u okviru mjere bilateralne kontrole paralelno s kontrolom u Berlinu provela i nadzor u sjedištu tvrtke u Austriji. Tu nisu utvrđeni nikakvi prekršaji.
Tijekom inspekcije njemačkih vlasti u Berlinu zatečeno je i provjereno ukupno 157 zaposlenika iz 54 tvrtke kao i pet samostalnih poduzetnika. Dvanaest zaposlenika austrijske tvrtke bilo je na gradilištu radi projekta izgradnje. Svi su bili prijavljeni na socijalno osiguranje u Austriji. Prvim očevidom prisutni službenici financijske policije nisu utvrdili nikakve nepravilnosti. Zbog veličine gradilišta, ne mogu se isključiti daljnja kršenja i mogu se prijaviti tijekom praćenja.
Austrija
Finanzamt dronom lovio “radnike na crno” na baušteli u Beču
Tijekom nedavne inspekcije otkriven je ilegalni radnik na gradilištu u Beču-Margareten. Muškarac je izvodio radove žbukanja u stubištu, a nije imao važeće dokumente o prebivalištu. Nije bio jedini: Dok su policajci bilježili podatke o osumnjičeniku, uslijedilo je iznenađenje. Uhvaćena su još dva “ilegalna radnika” koji su se skrivali na terasi zgrade.
Muškarci su financijskim policajcima dali albanske putovnice. Kao i njihov kolega, u Austriji nisu imali adresu prijave i radnu dozvolu. Susjed je policajcima prijavio sumnjive aktivnosti na krovu gradilišta. Tamo su službenici zatekli još jednog albanskog državljanina koji također nije imao valjanu radnu dozvolu.
Susjed je prijavio još jednu osobu, nakon čega su službenici zatražili dron. Ubrzo nakon toga dron se dignuo iznad kuće u Margaretenu. Uz pomoć letjelice otkriven je još jedan ilegalni radnik. Skrivao se iza izbočine u zidu.
Prisutna imigracijska policija obavijestila je Savezni ured za useljeništvo i azil koji je naredio uhićenje petorice albanskih radnika. “Radnici na crno” bez boravišne i radne dozvole odvedeni su u policijsko zadržavanje.
“Uspješna operacija u petom okrugu pokazuje učinkovitost modernih tehnologija nadzora i važnost suradnje između vlasti. Naši službenici financijske policije bore se protiv rada na crno i osiguravaju poštivanje naših zakona. Ova operacija služi kao savršen primjer kako možemo koristiti tehnologiju i… Suradnja u provedbi našeg zakona o tržištu rada,” rekao je ministar financija Magnus Brunner (VP) o uspješnoj operaciji.
Austrija
Veliki porast nasilja i kaznenih djela u bečkim školama
Kako pokazuju aktualni podaci Ministarstva unutarnjih poslova, kriminal u školama je sve veći. Beč prednjači u usporedbi saveznih država. Dok su 2021. godine ovdje bila 962 zločina, dvije godine kasnije taj se broj udvostručio na 1932.
Broj kaznenih djela protiv života i tijela porastao je s 289 u 2021. na 722 u 2023. No čini se da kriminal u školama nije svugdje jednako izražen. Ako malo bolje pogledate četvrti Beča, svakako možete vidjeti razlike.
S 212 kaznenih djela u odgojno-obrazovnim ustanovama u 2023. Donaustadt je na prvom mjestu u okružnoj usporedbi. Slijede Favoriten (199 zločina), Floridsdorf (187), Liesing (103), Simmering i Landstrasse (102), Leopoldstadt (99), Ottakring (95), Meidling (92), Alsergrund (80), Wieden ( 75), Penzing (66), Brigittenau i Rudolfsheim-Fünfhaus (64), Döbling (63), Innere Stadt (60), Währing (52), Hernals (48), Mariahilf (45), Neubau (42), Hietzing (33), Margareten (24) i Josefstadt (22).
Porast zločina od 2021. do 2023. vidljiv je u sva 23 okruga u Beču. U Leopoldstadtu je 2021. bilo oko 36 kaznenih djela, a 2023. 99. Slična je situacija i u Landstrasse: ovdje je broj porastao s 37 na 102 kaznena djela, au Simmeringu s 44 na 102 kaznena djela.
Većina kaznenih djela u školama su imovinska kaznena djela, ukupno preko 1000 u Beču. Međutim, u dva okruga broj kaznenih djela protiv života i tijela veći je od broja imovinskih delikata: u Favoritenu i Floridsdorfu.
U Favoritenu je u 2023. godini bilo 81 kazneno djelo protiv života i tijela, uključujući 76 tjelesnih ozljeda. U 2021. još uvijek je bio 31 slučaj u 10. okrugu. Ovdje se 2022. u jednoj školi dogodilo čak i ubojstvo. U Floridsdorfu su kaznena djela protiv života i tijela porasla s 29 na 77 evidentiranih kaznenih djela. U 2023. godini ovdje su bile 74 tjelesne ozljede.
Od kaznenih djela protiv života i tijela slijede Favoriten i Floridsdorf Donaustadt (53), Liesing (32), Penzing (31), Simmering (29), Leopoldstadt i Ottakring (26), Meidling (25), Rudolfsheim-Fünfhaus i Brigittenau (22), Landstrasse i Döbling (17), Alsergrund (13), Währing (12), Wieden, Margareten i Neubau (10), Hernals (9), Hietzing (7), Josefstadt i Mariahilf (5) ) i središte grada (1).
Austrija
AMS priprema nove mjere za izbjeglice koje traže posao
Porastao je broj izbjeglica koje imaju pravo na rad, a nemaju posao. AMS se tome želi suprotstaviti tečajevima njemačkog jezika i sajmovima poslova.
Na sajmu mogućnosti, na koji je AMS Donja Austrija pozvao izbjeglice iz okruga St. Pölten na WIFI, AMS, 14 tvrtki, pokrajina Donja Austrija kao i savjetodavni centri i obrazovne ustanove predstavili su svoje ponude poslova i usluga za podršku integracija u tržište rada .
Trenutno su 2.763 osobe s izbjegličkim podrijetlom, koje pak imaju slobodan pristup tržištu rada, prijavljene u službi za tržište rada u Donjoj Austriji. U cijeloj Austriji AMS bilježi porast klijenata s izbjegličkim podrijetlom: u Donjoj Austriji s porastom od 18% u odnosu na travanj 2023. (većina ih dolazi iz Sirije i Ukrajine), u Beču s porastom od 19,9%.
“Ljudi s izbjegličkim podrijetlom teško se učvršćuju na tržištu rada. Prepreke uključuju usvajanje jezika, dugotrajno priznavanje njihove obuke i teret traumatične prošlosti”, kaže šefica AMS-a u Donjoj Austriji Sandra Kern. Zato je važno – također u cilju borbe protiv dugotrajne nezaposlenosti – podržati izbjeglice u „što bržem ulasku na tržište rada“. Od početka godine AMS D. Austria omogućio je oko 800 izbjeglica da započnu tečajeve njemačkog jezika.
Situacija je posebno napeta u okrugu St. Pölten: ovdje je porast slobodnih radnih mjesta u petogodišnjoj usporedbi 51%. Otprilike trećina korisnika AMS-a s izbjegličkim podrijetlom (892) živi ovdje, a slijede ih okruzi Wr. Neustadtu (260) i Amstettenu (220). Oko 350 izbjeglica sada je iskoristilo sajam mogućnosti u WIFI St. Pöltenu, a 14 tvrtki predstavilo je svoje ponude poslova – od nekvalificiranih poslova u ugostiteljstvu ili maloprodaji do njegovatelja ili elektrotehnike.
Sudjelovanje je obavezno za klijente AMS-a koji su pozvani na sajmove poslova kako bi obavili razgovore za posao: “U vrlo malo slučajeva moramo blokirati novčane naknade”, kaže Monika Taboga, voditeljica AMS St. Pölten.
