Vijesti
Austrijski integracijski fond: Samo 21,9 posto zahtjeva za azil dolazi od žena
Od oko 59.000 zahtjeva za azilom u 2023. godini, ukupno 21,9 posto su podnijele žene, izvještava Austrijski integracijski fond (ÖIF).
Austrijski integracijski fond objavio je novu statističku brošuru s podacima o položaju imigranata na Međunarodni dan žena. Prikazane su trenutne brojke o integraciji žena u područjima useljavanja i boravka, stanovništva i azila, jezika i obrazovanja, rada i karijere, kao i obitelji i zdravlja.
Jedna od statistika kaže da su od oko 59.000 zahtjeva za azil u 2023. godini, njih ukupno 21,9 posto podnijele žene. Udio žena koje su dobile azil je 40,7 posto. Može se vidjeti da je udio žena u zahtjevima za azil podložan značajnim fluktuacijama, prema ÖIF-u. Najveći udio žena ostvaren je 2018. godine od 39,6%, dok je u 2022. taj udio bio najmanji od 9,0%.
U Austriji su početkom 2023. živjele ukupno 1.008.582 žene rođene u inozemstvu. To je odgovaralo 21,8 posto ukupne ženske populacije. To je u usporedbi s 967 278 muškaraca rođenih u inozemstvu.
Većina žena rođenih u inozemstvu dolazi iz:
Njemačka (13,4%)
Bosna i Hercegovina (8,8%)
Turska (7,6%)
Srbija (7,5%)
Rumunjska (7,4%)S obzirom na rat u Ukrajini, udio Ukrajinki porastao je gotovo šest puta u posljednjih pet godina s 9.152 na 53.761.
Godine 2022. stopa zaposlenosti žena s migrantskim podrijetlom iznosila je 63 posto, što je niže od stope zaposlenosti žena bez migrantskog podrijetla (73 posto), navodi dalje ÖIF. Velike su razlike bile ovisno o zemlji podrijetla: najviša stopa zaposlenosti sa 76 posto bila je kod žena iz zemalja EU, zemalja EFTA-e i Velike Britanije. Među Turkinjama gotovo polovica žena sudjelovala je u radnom životu (51 posto), a među ženama s područja bivše Jugoslavije dvije trećine (66 posto). Najmanje je učešće žena iz Sirije, Afganistana i Iraka u radnoj snazi (25 posto).
Žene stranog državljanstva nerazmjerno su zastupljene u najvišim i najnižim razinama obrazovanja, dok je vjerojatnije da će Austrijanke imati kvalifikacije na srednjoj razini obrazovanja. U prosjeku su žene iz zemalja EU/EFTA-e i Velike Britanije visokokvalificirane; oko 36 posto imalo je akademski stupanj.
Austrija
Sve više mladih muškaraca u Austriji u dugovima – prosječno 86.000 eura minusa
Austrija se već treću godinu zaredom nalazi u recesiji, a sve veći broj građana više ne može podmirivati osnovne životne potrebe. Prema izvješću Savjetovališta za dužnike u Donjoj Austriji, broj korisnika pomoći porastao je u 2024. za gotovo 10 %.
Prema riječima direktora centra, Michaela Lackenbergera, prosječni klijent je muškarac mlađi od 40 godina, a dug iznosi u prosjeku 86.000 eura – što je značajan porast u odnosu na 2023., kada je prosječan dug iznosio 74.000 eura.
Lackenberger naglašava kako su uzroci zaduženosti rijetko pretjerana potrošnja – samo kod 2 do 5 % slučajeva. Najčešći razlozi su gubitak posla, inflacija, životne nedaće i rastava. U mnogim slučajevima uzroci se kombiniraju, a posebno su pogođene skupine s niskim prihodima.
Jedan od ključnih problema su i visoke cijene energije. Početkom 2025. inflacija u Austriji iznosila je 3,2 %, potaknuta ukidanjem državnih potpora za energiju i rastom mrežnih naknada. Mnogi građani žive u unajmljenim stanovima i nemaju mogućnost biranja energetskog opskrbljivača.
Austrijsko gospodarstvo bilježi najveću recesiju među svim članicama EU – BDP je 2024. pao za 1,2 %. Brojne privatne osobe i poduzeća suočeni su s prezaduženošću, što dovodi do sve više stečajeva i gubitaka radnih mjesta.
Lackenberger upozorava i na nedostatak financijske pismenosti. Potrebno je obrazovanje koje će građane zaštititi od skrivenih troškova, agresivnih prodajnih taktika i visokih kamata. Upozorava i na opasnosti zaduživanja kod banaka: “Banke su godinama olako davale kredite, a sada su glavni vjerovnici gotovo svim našim klijentima.”
Kao posljednje rješenje ostaje privatni stečaj. Međutim, i tu dolazi do promjena – postojeća pravila istječu u srpnju 2026., a nova bi mogla značiti dulji postupak otplate, čak i do pet godina. Lackenberger zaključuje: “Ako ne dođe do nove regulative, savjetovališta za dužnike bit će preopterećena.”
Vijesti
Nove potpore za radnike: Ovisno o saveznoj pokrajini moguće je dobiti 1.200 eura izravno na račun
Tijekom 2025. godine radnici u Austriji ponovno mogu ostvariti pravo na različite novčane potpore, koje se razlikuju ovisno o saveznoj pokrajini. Iznosi se kreću od nekoliko stotina pa sve do 1.200 eura po osobi, a potpore su posebno namijenjene osobama koje svakodnevno putuju na posao, kako bi im se ublažili troškovi prijevoza.
Donja Austrija – do 1.200 eura
U Donjoj Austriji radnici mogu ostvariti do 1.000 eura kroz tzv. „NÖ Pendlerhilfe“, a uz korištenje javnog prijevoza i dodatni eko-bonus, potpora može doseći 1.200 eura. Potrebno je imati prebivalište u Donjoj Austriji i udaljenost do radnog mjesta od najmanje 25 km. Maksimalni mjesečni prihodi ovise o obiteljskom statusu i broju djece.
Burgenland (Gradišće) – do 850 eura
U Gradišću je dostupan novi prijevozni dodatak do 850 eura. Uvjet su prebivalište u pokrajini, minimalna udaljenost do posla od 20 km te godišnji bruto prihod ispod 50.000 eura (uz povećanje granice po djetetu za samohrane roditelje). Visina potpore ovisi o udaljenosti.
Kärnten (Koruška) – do 825 eura
U Koruškoj se prijevozni dodatak može ostvariti za 2024. godinu u iznosu do 825 eura. Potrebno je prebivalište u Koruškoj, udaljenost do radnog mjesta od barem 5 km, a prihod ne smije premašiti 31.680 eura (privatno vozilo) ili 35.000 eura (javnim prijevozom).
Gornja Austrija – do 421 eura
Gornja Austrija nudi „OÖ Pendlerhilfe“ u iznosu do 421 eura. Uvjet je udaljenost do posla od najmanje 25 km i godišnji prihod ispod 35.000 eura (povećanje granice za svako dijete). Iznos ovisi o udaljenosti.
Steiermark (Štajerska)– do 389 eura
U Štajerskoj se potpora za putne troškove isplaćuje retroaktivno za 2024. godinu, u maksimalnom iznosu od 389 eura. Uvjet je minimalna udaljenost do posla od 25 km i godišnji prihod ispod 35.000 eura. Prijava je moguća do kraja 2025.
Ove potpore predstavljaju važno financijsko olakšanje za mnoge radnike, osobito one koji svakodnevno putuju veću udaljenost do posla.
Vijesti
Austrijska vlada planira strože mjere za maloljetne počinitelje kaznenih djela
Zbog značajnog porasta kriminala među djecom od 10 do 14 godina, austrijska vlada razmatra uvođenje strožih mjera – uključujući zatvoru slične oblike smještaja za maloljetne počinitelje kaznenih djela.
Prema najnovijim policijskim statistikama, broj kaznenih prijava protiv djece u toj dobnoj skupini gotovo se udvostručio – s 6.300 prijava u 2020. na čak 12.000 u 2024. godini. Gotovo polovicu počinitelja (48%) čine djeca stranog porijekla, a posebno se ističe udio sirijskih državljana.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner predlaže da se djeca s izraženim delinkventnim ponašanjem smještaju u posebne ustanove koje bi imale karakter “zatvorskih zajednica”, u kojima bi im se mogla ograničiti sloboda kretanja. Za to bi bilo potrebno izmijeniti postojeći zakon o boravku u ustanovama, kako bi se omogućilo legalno uvođenje takvih mjera i nadzor izlazaka.
Međutim, prijedlog izaziva kontroverze. Stručnjaci iz područja prava i dječje skrbi izražavaju zabrinutost. Pravni stručnjaci upozoravaju da trenutni zakon predviđa ograničavanje slobode isključivo za osobe s invaliditetom, a ne za zdravu djecu. Istodobno, predstavnici dječjih ustanova smatraju da je zaključavanje djece prihvatljivo samo u iznimnim slučajevima i uz stručno vodstvo i brigu odraslih.
