Austrija
U Austriji se rađa sve manje djece

Prema preliminarnim podacima Statističkog ureda Austrije, lani je registrirano 77.296 rođenih, što je 6,5 posto manje u odnosu na 2022. i čak 10,2 posto manje od prosjeka u godinama prije pandemije od 2015. do 2019. rečeno je u utorak. Nasuprot tome, bilo je 88.744 umrlih, što znači da je rođeno 11.448 ljudi manje nego što je umrlo. To znači da Austrija već četvrti put zaredom ima deficit nataliteta.
Prema generalnom direktoru Statističkog ureda Austrije Tobiasa Thomasa, privremeni broj umrlih u 2023. bio je 7,1 posto iznad petogodišnjeg prosjeka prije početka pandemije Covid-19. Uzme li se u obzir porast stanovništva i promjene u dobnoj strukturi, u prošloj godini i bez pandemije očekivalo bi se nešto više umrlih nego u godinama od 2015. do 2019. godine.
Konačna brojka umrlih trebala bi biti nešto veća, između ostalog i zbog kasnih prijava – procjenjuje se na oko 90.000. Za očekivati je znatno manje zakašnjelih upisa kada je riječ o rođenjima. Očekuje se da će konačan broj biti oko 300 do 500 djece veći.
U odnosu na 2022. godinu u svim saveznim državama zabilježen je značajan pad rođenih. Najviše u Tirolu s minus 9,2 posto, a slijede Gornja Austrija i Gradišće s minus 7,8 posto. Broj novorođenčadi najmanje je pao u Štajerskoj i Vorarlbergu (minus po 3,3 posto).
Preliminarna bilanca živorođenih i umrlih u 2023. bila je pozitivna u tri savezne pokrajine. Najizraženija u Beču (plus 1226). U šest saveznih pokrajina bilo je pak manje novorođenih nego umrlih, posebice u Donjoj Austriji (minus 5518), Štajerskoj (minus 3138) i Koruškoj (minus 2242).

Austrija
Nakon šokantnih promjena na AMS-u: Što se mijenja i u sustavu socijalne pomoći?

Austrijska vlada planira značajne promjene u sustavu zapošljavanja i socijalne pomoći. Nezaposleni više neće smjeti dodatno zarađivati, a promjene se spremaju i za korisnike socijalne pomoći.
U austrijskom parlamentarnom Odboru za socijalna pitanja raspravljalo se o nizu aktualnih tema: mirovinskim reformama, stanju na tržištu rada, novoj obrazovnoj dopustu i socijalnoj pomoći. Ministrica za socijalna pitanja, Korinna Schumann, tom je prilikom potvrdila da vlada planira uvesti tzv. “djelomičnu mirovinu”. Ova mjera neće zamijeniti postojeći model djelomičnog umirovljenja, već će se integrirati u jedinstveni sustav.
Ministrica je također potvrdila gotovo potpuno ukidanje mogućnosti dodatne zarade uz naknadu za nezaposlenost.
Socijalna pomoć: Jedinstveni dnevni iznos, ali bez konkretne brojke
Schumann je napomenula da su razgovori o jedinstvenom modelu socijalne pomoći i dječjem socijalnom osiguranju još u početnoj fazi, te da je za uspješnu provedbu nužna suradnja s pokrajinama. Cilj je radno sposobne korisnike socijalne pomoći usmjeriti prema AMS-u (austrijska služba za zapošljavanje). U dječjoj sigurnosnoj mreži naglasak bi trebao biti na materijalnim davanjima.
Za osobe kojima je obrazovni dopust prekinut zbog trudnoće i koje ne mogu nastaviti obrazovanje, razmatra se rješenje, istaknula je ministrica odgovarajući na upit zastupnice FPÖ-a.
Prema koalicijskom programu ÖVP-a, SPÖ-a i NEOS-a, predviđa se uvođenje jedinstvenog dnevnog iznosa za socijalnu pomoć. Detalji iznosa još nisu poznati. Sustav isplata, posredovanja i sankcioniranja trebao bi preći u nadležnost AMS-a, dok bi pokrajine i dalje bile financijski odgovorne – što je do sada često kočilo provedbu reforme.
Također je najavljeno da osobe sa supsidijarnom zaštitom više neće imati pravo na socijalnu pomoć ni nadopune tijekom integracijske faze.
Pametne mjere štednje
Ministrica je naglasila kako je, s obzirom na izazovnu gospodarsku situaciju, nužno postupati razborito i solidarno. Istaknula je da će povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje za umirovljenike biti popraćeno kompenzacijskim mjerama – receptna naknada se sljedeće godine neće usklađivati s inflacijom, a gornja granica će se postupno smanjivati s 2% na 1,5% prihoda. To će olakšati situaciju posebno starijima, osobama s invaliditetom i samohranim roditeljima.
Nema povećanja zakonske dobi za umirovljenje
Schumann je uvjerila da se zakonska dob za odlazak u mirovinu neće povećavati na 67 godina, a ni pravila za dugogodišnje osiguranike se neće mijenjati. Cilj je, međutim, podići stvarnu dob umirovljenja uvođenjem djelomične mirovine – npr. dvije radna dana u mirovini, tri dana na poslu. Ova mjera trebala bi stupiti na snagu 1. siječnja 2026. godine.
Fokus na tržište rada i obrazovnu dopust
Poseban naglasak bit će stavljen na tržište rada i strategiju za kvalifikacije. Cilj je podržati osobe s nižim obrazovanjem, uz veću uključenost poslodavaca, osobito u sektoru skrbi. Nova obrazovna dopust prvenstveno će biti namijenjena osobama nižeg obrazovanja, no bit će moguće i završavanje studija ili drugih visoko vrijednih edukacija.
Planira se i uvođenje obaveznog razgovora prije početka obrazovne dopusta, kako bi se procijenio stvarni utjecaj edukacije na tržište rada. Više neće biti moguće neposredno nastaviti obrazovnu dopust nakon roditeljskog dopusta, a uz to se planiraju i stroža pravila oko povrata sredstava ako se edukacija ne završi.
Zabrana dodatnog rada uz naknadu za nezaposlene
Na upit zastupnice ÖVP-a, Tanje Graf, ministrica Schumann je potvrdila da će dodatna, tzv. “manja” zaposlenja uz naknadu za nezaposlenost biti dozvoljena samo u iznimnim slučajevima. Pokazalo se da dodatna zarada otežava povratak na tržište rada, a u nekim slučajevima postala je i poslovni model. Ipak, tko je već prije bio zaposlen na manji ugovor, moći će ga zadržati i u slučaju nezaposlenosti.
Izuzeci će postojati za starije nezaposlene osobe (do šest mjeseci), kao i za dugotrajno nezaposlene starije osobe. Granica za tzv. “manju” zaposlenost neće se povećavati sljedeće godine – ostaje zamrznuta.
Austrija
Bečanin dobio gotovo 16.000 eura povrata zbog previsoke stanarine

Bečanin Dominik K. (ime promijenjeno) godinama je plaćao previsoku stanarinu za stan u zgradi izgrađenoj prije 1945. godine, smještenoj u bečkoj četvrti Leopoldstadt. Od srpnja 2015. do veljače 2024. stanovao je u stanu od 76 četvornih metara, za koji je početno plaćao glavni najam u iznosu od 530 eura mjesečno, uz dodatnih 130,63 eura za najam namještaja. Tijekom godina glavni najam povećan je za 28 posto.
Nakon završetka najma, Dominik K. prijavio se na „Altbau-Mietencheck” – besplatnu uslugu koju nudi Radnička komora Beč (Arbeiterkammer Wien). Ispostavilo se da je svaki mjesec plaćao oko 150 eura više nego što je zakonom dopušteno. Na temelju toga, ostvario je povrat u iznosu od čak 15.917,80 eura, donosi Heute.
Radnička komora ističe da Dominikov slučaj nije usamljen. Mnogi stanari u starijim zgradama u Beču plaćaju previsoke najamnine jer se vlasnici stanova često ne pridržavaju zakonskih ograničenja. U Beču oko dvije trećine privatnih stanova u starim zgradama potpada pod tzv. „Richtwertmietzins” – zakonski određenu referentnu cijenu najma, no zbog nejasnih zakona, zlouporabe su česte.
U proteklih godinu dana, više od 1.400 osoba koristilo je ovu besplatnu uslugu Radničke komore, a prosječni povrat iznosio je oko 5.000 eura. Osim povrata novca, mnogima je smanjena i buduća najamnina. Trenutno je više od 300 slučajeva u postupku pred sudovima ili miriteljskim tijelima.
Za više informacija dostupna je telefonska linija Radničke komore: 01/501 65-1343 (ponedjeljak do petak od 8 do 12 sati, utorkom i od 15 do 18 sati).
Austrija
Austrija potrošila više od 11 milijardi eura na borbu protiv korone, najviše na testiranje

Prema izvješću austrijskog Ministarstva zdravstva, mjere borbe protiv pandemije COVID-19 od 2020. do kraja 2024. godine koštale su više od 11,46 milijardi eura. Najveći dio tog iznosa odnosi se na masovno testiranje, dok su značajna sredstva utrošena i na cijepljenje, lijekove, zaštitnu opremu te naknade za gubitak prihoda.
Testiranje kao najveći trošak
Za testiranja je izdvojeno čak 5,18 milijardi eura, pri čemu su PCR testovi bili znatno skuplji od ostalih. Ukupno je do lipnja 2023. provedeno oko 208 milijuna testova, uključujući i 51 milijun testiranja u ljekarnama. Najveći broj testova zabilježen je u Beču – čak trećina svih testova, iako ondje živi manje od četvrtine austrijskog stanovništva.
Cijepljenje i lijekovi
Za kampanju cijepljenja protiv koronavirusa potrošeno je oko 1,77 milijardi eura, od čega je 1 milijarda otišla na nabavu cjepiva. Ostatak sredstava korišten je za logistiku, skladištenje, e-cjepiva, promotivne kampanje i zbrinjavanje otpada. Ukupno je do kraja 2024. godine aplicirano 21,5 milijuna doza. Za lijekove protiv COVID-19 izdvojeno je dodatnih 357 milijuna eura.
Zaštita, monitoring i naknade
Na zaštitnu opremu otišlo je 627 milijuna eura, dok je nadzor kanalizacije kao metoda praćenja širenja virusa koštao samo 4,2 milijuna eura. Veliki dio proračuna – 2,44 milijarde eura – odnosio se na nadoknade zbog gubitka prihoda osoba koje su morale biti u karanteni prema Zakonu o epidemijama.
Socijalne mjere
Za ublažavanje socijalnih posljedica pandemije, uključujući borbu protiv siromaštva i podršku dugotrajnoj njezi, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi izdvojilo je 225 milijuna eura.
U izvješću nisu uključeni troškovi drugih ministarstava povezani s pandemijom.