Connect with us

Ekonomija

NEOČEKIVANI TROŠKOVI ŽIVOTA: Svaki drugi Hrvat teško podmiruje troškove; Austrijanci na vrhu po lakoći podmirenja

Objavljeno

na

Svaki drugi građanin Hrvatske ne može podmiriti neočekivani izdatak poput sprovoda u obitelji, većeg kućnog popravka ili servisa automobila, proizlazi iz najnovijeg istraživanja Eurostata o dohotku kućanstava u članicama Europske unije.

Prema nalazima Eurostata, Hrvatska se nalazi na vrhu Unije prema udjelu stanovništva koji nema dostatne prihode za podmiriti neočekivane troškove života. U nas udio stanovništva s nedovoljnim prihodima za neočekivane izdatke iznosi 52 posto, dok taj postotak na razini Unije iznosi 32 posto, prenosi Jutarnji.

– Od 2012. kada je udjel kućanstava unutar Europske unije koja nisu mogla podmirivati neočekivane troškove dosegao 40 posto, bilježimo poboljšanje sposobnosti stanovništva za podmirenje izvanrednih rashoda. Riječ je o značajnom pomaku kada se imaju u vidu zabrane kretanja i gospodarskih aktivnosti provedeni širom svijeta u ovoj godini radi usporavanja brzog širenja koronavirusa. Sposobnost suočavanja s neočekivanim financijskim troškovima presudna je, posebno u slučaju gubitka prihoda – ocjenjuju u Eurostatu.

Udio građana zemalja EU koji ne mogu podmiriti neočekivane životne troškove

Najbolje se s neočekivanim troškovima života, prema istome izvoru, od većih članica Unije, nose u Švedskoj i Austriji, u kojima oko 20 posto kućanstava nema dovoljne prihode za neočekivani rashod, te u Nizozemskoj i Češkoj gdje se spomenuti udjel kreće oko 22 posto. Uvjerljivo najbolja članica u ovom pogledu je Malta gdje svega 15 posto kućanstava ima problem s financiranjem izvanrednih troškova.

Uz nas, najveće probleme u podmirivanju izvanrednih troškova života imaju u Latviji (50 posto), te u Grčkoj i na Cipru, gdje se spomenuti udio kreće oko 47 posto.

Eurostat je utvrdio da se najteže s neočekivanim troškovima nose rastavljene i neudate majke s djecom, kod kojih udio s nedovoljnim prihoda za podmirenje izvanrednih rashoda iznosi 56 posto. No, i udio građana Unije koji žive u četveročlanim obiteljima s nemogućnošću da financiraju neočekivane troškove je nezanemarivih 26 posto.

Svoje nalaze o poteškoćama građana u financiranju izvanrednih rashoda Eurostat temelji na podacima statističkih ureda članica Unije o prihodima građana.

T.N. 

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji

Objavljeno

na

Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.

Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.

Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.

Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.

Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.

Nastavi čitati

Ekonomija

Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?

Objavljeno

na

Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.

Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.

Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.

Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.

Nastavi čitati

Ekonomija

Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite

Objavljeno

na

Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.

Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.

Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.

S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.

Nastavi čitati
LM