Ekonomija
Gospodarska komora protiv 4-dnevnog radnog tjedna
U brojnim zemljama – kao što su Island, Engleska, Novi Zeland i sada Njemačka – postoje pilot projekti za 4-dnevni radni tjedan. Predsjednik Gospodarske komore Wilfried Hopfner ne može zamisliti da se to iplementira u Vorarlbergu. Po njegovom mišljenju, moramo raditi više, a ne manje kako bismo poslovno mjesto učinili prikladnim za budućnost.
“Ako mene pitate, moramo raditi više, a sigurno ne manje, ne samo da bismo održali prosperitet, već i jednostavno da bi poslovna lokacija bila prikladna za budućnost,” kaže Hopfner. No, ističe kako ga ne čudi što su studije o 4-dnevnom tjednu pozitivne.
Prema njegovim riječima, glavni sudionici studija bile su tvrtke koje su bile zainteresirane za ovaj model te je sasvim moguće da će učinci na zaposlenike biti pozitivni. Četverodnevni tjedan znači raditi četiri dana i još uvijek zarađivati 100 posto. Ipak, nije mogao zamisliti to u Vorarlbergu.
Procjena zaposlenika je drugačija. Dominic Götz iz Radničkoj komore, mišljenja je da je četverodnevni tjedan vrlo prikladan – čak i u područjima s napetim osobljem, kao što je njegovateljstvo.
“To bi profesije učinilo zdravijim i održivijim, a zatim bi dovelo do opće bolje situacije u smislu planiranja osoblja”, kaže. Prema mnogim mišljenjima, 4-dnevni radni tjedan mogao bi tvrtku učiniti zanimljivom za nove zaposlenike. Odluka o tome leži na samim tvrtkama.
Samo je nekoliko tvrtki u Vorarlbergu prešlo na 4-dnevni radni tjedan, uključujući proizvođača namještaja Koje u Bludenzu. Tamo smo imali jako pozitivna iskustva. “Postoji puno malih stvari koje se mogu vrlo lijepo ekstrapolirati”, opisuje izvršni direktor Christian Leidinger.
Primjerice, možete isključiti grijanje u četvrtak i uštedjeti 20 posto troškova grijanja tijekom radnog tjedna. Slično je i s dolaskom i odlaskom zaposlenika. U pravilu petkom dolaze samo na pola dana, ali putovanje ostaje isto. I ovdje se štedi 20 posto, naglašava Leidinger.
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
