Trenutačna potrošnja na zdravstvo u Austriji umjereno je porasla 2022. godine i iznosi 49,9 milijardi eura. To je 11,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), izračunao je Statistički zavod Austrije. To znači da je broj niži od početne procjene u lipnju. Tada se pretpostavljalo da će taj iznos prvi put biti veći od 50 milijardi eura. Troškovi povezani s koronom su pali.
U 2021. godini izdaci za zdravstvo i dalje su iznosili 49,2 milijarde eura i 12,2 posto BDP-a. “Udio izdataka za zdravstvo u gospodarskom rezultatu pao je s 12,2 posto u 2021. na 11,2 posto u 2022. jer je nominalni bruto domaći proizvod porastao još snažnije od izdataka za zdravstvo”, objasnio je generalni direktor Statističkog zavoda Austrije Tobias Thomas.
Privatna potrošnja – primjerice privatnih kućanstava, dobrovoljnih zdravstvenih osiguravajućih društava ili tvrtki – činila je 11,2 milijarde eura ili 22,4 posto trenutne potrošnje za zdravstvo. Međutim, velik dio čine javni izdaci: savezne države, općine i pružatelji usluga socijalnog osiguranja sudjelovali su s 38,7 milijardi eura (77,6 posto) trenutnih izdataka za zdravstvo.
To je povećanje od 0,5 posto u usporedbi s 2021., što je znatno ispod prosječnog povećanja od 4,8 posto između 2004. i 2021. godine. Prema Statističkom zavodu Austrije, razlog za ovakav razvoj događaja je smanjenje dodatnih izdataka zbog koronavirusa, koji su primarno javno financirani – oko 1,1 milijardi eura manje je bilo potrebno za nabavu, provedbu i pružanje testova na koronavirus kao i za praćenje kontakata. Javna zdravstvena potrošnja povezana s pandemijom pala je za 2,1 milijardu eura na 2,9 milijardi eura u usporedbi s 2021.
Činjenica da je zdravstvena potrošnja ostala na visokoj razini stoga se može pripisati rashodima izvan pandemije. Na primjer, javna potrošnja za liječenje u privatnoj praksi, bolničku rehabilitaciju i lijekove porasla je iznad prosjeka.
14,7 milijardi eura javnih sredstava otišlo je za financiranje bolnica, uključujući ambulante. Zbog broja pacijenata i stanovnika najviše je potrošeno na one u Beču (4,2 milijarde eura), a najmanje na one u Gradišću (318 milijuna eura).
