Ekonomija
Svaka osma tvrtka u Austriji ne ispunjava svoje bilance
U Austriji, aktualna studija Credit Protection Association of 1870 (KSV1870) pokazuje da značajan broj poduzeća ne ispunjava svoje zakonske obveze da na vrijeme prezentira svoje bilance.
Za financijsku godinu 2022. 12,2 posto društava koja su to trebala učiniti još nisu predali bilancu, dok je daljnjih 3,8 posto svoje bilance predalo kasno, a većina njih (3,4 posto) podnijela je bilancu u roku od tri mjeseca od roka datuma.
Ricardo-José Vybiral, izvršni direktor KSV1870 Holding GmbH, naglašava hitnost poboljšanja ovog područja. Kašnjenja i propuste opisuje ne samo kao kršenje zakonskih propisa, već i kao nemar u pogledu profesionalnog upravljanja rizicima i zaštite vjerovnika. Bilance se moraju dostaviti u roku od devet mjeseci od datuma bilance, ali osim kašnjenja, prema KSV1870 postoji značajna potreba za poboljšanjima. Posebno se kritiziraju poslovne pogreške u godišnjim financijskim izvještajima, kao što su nerealni podaci poput negativnog stanja gotovine ili identične bilančne vrijednosti po godinama koje se ažuriraju samo s datumom.
Günther Fasching, ovlašteni predstavnik tvrtke KSV1870 Information GmbH, ističe da su čest problem neispunjavanje minimalnih standarda i nepostojanje kontrole kvalitete prije predaje. On to pripisuje smanjenju zahtjeva posljednjih godina i zalaže se za povratak strožim propisima o objavljivanju. KSV1870 odbija produženje roka za dostavu jer bi to dodatno smanjilo relevantnost bilanci s obzirom na trenutni ekonomski status tvrtke. Umjesto toga, udruga traži strože propise, uključujući razmatranje kazni i odgovornosti, kako bi se izvršio pritisak tamo gdje je to potrebno.
Ovaj stav ne predstavlja samo KSV1870. Na nedavno održanom okruglom stolu o prikrivanju računovodstva u Ministarstvu pravosuđa, na kojem su sudjelovali ministrica pravosuđa Alma Zadić i stručnjaci iz raznih organizacija, govorilo se o potrebi za strožim propisima. Cilj je poduzeti mjere protiv tvrtki koje ne ispunjavaju svoje zakonske računovodstvene obveze radi jačanja transparentnosti i zaštite vjerovnika u gospodarstvu.
Ekonomija
OMV: Ugovor o opskrbi plinom trajao bi do 2045
Kontroverzni i sada otkazani ugovor o opskrbi plinom između OMV-a i ruskog Gazproma iz 2018. vrijedio bi do 2045. da nije raskinut. Da bi ugovor završio 2040., jedna od dvije ugovorne strane morala bi ga raskinuti do kraja 2037., izvijestio je “Standard” (izdanje od petka). Dio ugovora bilo je i povećanje isporučenih količina.
Prema “Standardu”, ključne točke prvotno su fiksirane 5. lipnja 2018. između državne austrijske i državne ruske grupe – dogovoreno je da će ugovor trajati do 2045. ako se ne raskine 36 mjeseci prije istekla, tj. krajem 2037. godine.
U to vrijeme pregovarači su već završili nekoliko rundi pregovora u Sankt Peterburgu i Beču te je već postojao dogovor o izmjenama ugovora uz odobrenje uprave.
U usporedbi s 2018., obujam isporuke trebao bi se povećati za 11,6 teravat sati godišnje, stopa take-or-pay (u ovom slučaju to znači da i OMV mora platiti ako ne preuzme prirodni plin) trebala bi biti 96 posto, a cijene bi trebale podlijegati maksimalnoj marži.
Ekonomija
ECB smanjuje ključne kamatne stope, krediti postaju jeftiniji
Kako je u četvrtak objavila Europska središnja banka, ključne kamatne stope ponovno će se smanjiti za 0,25 postotnih bodova.
Europska središnja banka (ECB) približila se svom cilju stabilnih cijena i značajno je smanjila ključne kamatne stope od lipnja. Sada je najavljeno daljnje snižavanje kamatne stope i smanjena je ključna kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova na tri posto.
U lipnju je ECB pokrenuo zaokret u kamatama: nakon gotovo devet mjeseci na rekordno visokoj razini, s obzirom na pad inflacije, snizio je referentnu pasivnu kamatnu stopu koju banke dobivaju za parkirana sredstva za 0,25 postotnih bodova na 3,75 posto.
Ova kamatna stopa je relevantna za štediše jer se banke njome rukovode – te padajuće pasivne kamate prebacuju na klijente u obliku nižih dnevnih i oročenih kamata. Kamatna stopa po kojoj poslovne banke mogu dobiti svježi novac od ECB-a (“glavna stopa refinanciranja”) također je pala.
Njihov glavni cilj su stabilne cijene, a time i stabilna valuta u eurozoni. ECB smatra da je to postignuto kada inflacija dosegne dva posto u srednjem roku – što je dovoljno daleko od nule. Trajno niske cijene smatraju se rizikom za gospodarstvo: tvrtke i potrošači mogli bi odgoditi ulaganja u očekivanju da će stvari uskoro postati još jeftinije. Ali čak i ako cijene porastu previše, to je otrovno za gospodarstvo: potrošači tada gube kupovnu moć.
S obzirom na stopu inflacije u europodručju koja je u rujnu pala na 1,7 posto, već su se čuli glasovi upozorenja da bi ECB mogao zaostati za ciljanom inflacijom. Istodobno se povećala zabrinutost zbog slabljenja gospodarstva u valutnom području.
Tko ima koristi od nižih kamata?
Krediti su sve pristupačniji, što znači da tvrtke mogu lakše investirati, a fizičke osobe mogu jeftinije doći do novca od banke.
Što smanjenje kamata znači za štediše?
Štediše se moraju pripremiti za pad kamatnih stopa u svojoj banci i niže povrate na police životnog osiguranja, na primjer. S prosječnih 1,62 posto, kamate na dnevne novčane ponude dostupne diljem zemlje dosegnule su najnižu razinu u više od godinu dana, prema usporednom portalu Verivox. Četvrtina od približno 800 analiziranih banaka i štedionica ima 0,25 posto ili manje za novac preko noći.
Ekonomija
Danas počinju isplate plaće 1500 radnika austrijskog diva u stečaju
Državni stečajni fond (IEF) danas počinje isplaćivati zaostale plaće za 1500 zaposlenika Kika/Leinera i zaposlenika u ugostiteljskim objektima lanca namještaja.
Neisplaćena plaća za studeni uključujući proporcionalni božićni bonus bit će prebačena na račune “najkasnije početkom sljedećeg tjedna”, objavio je IEF u današnjem priopćenju za javnost. Isplate bi se trebale “izvršiti u najkraćem mogućem roku”.
U slučaju stečaja gornjoaustrijskog proizvođača motocikala KTM-a, stečajni fond još nije primio nijednu prijavu od tri nesolventne tvrtke KTM-a. S obzirom na val stečajeva, proteklih dana pojavilo se nekoliko medijskih nagađanja o financijskom stanju IEF-a.
Uprava IEF-a naglasila je da je fond za kompenzaciju u slučaju nesolventnosti “trenutačno dovoljno opskrbljen s oko 400 milijuna eura”. Nijedan zaposlenik koji je pogođen stečajem ne mora “brinuti o financijskom podmirenju nenaplaćenih potraživanja”.
Stečajni upravitelj insolventnog lanca namještaja Kika/Leiner Volker Leitner ne želi javno komentirati depozite klijenata jer stečajni postupci nisu javni.
Leitner je nedavno pismom obavijestio sve pogođene kupce o sljedećim koracima. Kako prenose mediji, riječ je o 10.000 do 20.000 kapara, primjerice za kuhinje i trosjede.
