Broj izvanrednih učenika u bečkim osnovnim školama porastao je za oko 27 posto. To je danas za medije potvrdio gradski vijećnik za obrazovanje Wiederkehr.
Broj djece koja nedovoljno poznaju njemački porastao je za 27 posto u odnosu na prethodnu godinu, objavio je gradski vijećnik za obrazovanje Christoph Wiederkehr (Neos). Prema anketama Uprave za obrazovanje u Beču, u školskoj godini 2022./2023. registriran je 13.531 student bez formalnog znanja njemačkog, od kojih gotovo polovica nije rođena u Austriji. Brojke su posebno visoke u okruzima Favoriten (2.232 djece) i Donaustadt (1.364 djece).
Još u listopadu 2023. objavljeno je istraživanje koje je pokazalo da svako drugo osnovnoškolsko dijete kod kuće ne govori njemački. Brojke su posebno visoke u Margaretenu (84 posto), Brigittenau (82 posto) i Favoritenu (75 posto). Tada se još govorilo o 10.000 izvanrednih studenata. Od te djece 60 posto je rođeno u Austriji, a 80 posto je u vrtiću provelo najmanje dvije godine.
Odjel za obrazovanje kao razlog porasta vidi spajanje obitelji i izbjeglice iz Ukrajine. Wiederkehr naglašava da je Beč već godinama jedina savezna država koja je “prepunila” kvotu za osnovno zbrinjavanje tražitelja azila. Zadaće u području integracije su stoga puno veće za glavni grad. Zalaže se za pravedniju raspodjelu i kazne za sve savezne države koje se ne pridržavaju fiksnih kvota.
Beč je već poduzeo mjere, pa tako i u sektoru vrtića, ističe gradski vijećnik za obrazovanje. Povećan je broj jezičnog pomoćnog osoblja: trenutno ih u osnovnoškolskom odjelu radi 397, a do kraja 2025. trebalo bi ih biti 500. Tijekom ljetnih tečajeva njemačkog postoji i mogućnost jezične podrške za učenike.
ÖVP: “Minimalno povećanje pomoćnog osoblja nije dovoljno”
Oštre kritike situacije stižu iz bečkog ÖVP-a: “Ako je više od polovice izvanrednih učenika u bečkim razredima rođeno u Austriji, onda se za trenutne probleme u bečkim školama ne može kriviti isključivo rat u Ukrajini ili ponovno spajanje obitelji”, kaže Harald Zierfuß.
“Beč je dugi niz godina potpuno zakazao na području integracije i ignorirao probleme. Kako inače može biti da se djeca ovdje rađaju, odrastaju, idu u vrtić i onda ne govore dovoljno dobro njemački kad krenu školu” ističe Zierfuß.
