Austrija
Do 1500 eura bonusa za one koji su u Austriji verificirali diplome
Svatko tko ima kvalifikacije i obuku stečenu u inozemstvu priznatu u Austriji može podnijeti zahtjev za financiranje od ÖIF-a za nadoknadu troškova.
Integracijska služba za kvalificirane radnike (Das Integrationsservice für Fachkräfte) proširila je financiranje za priznavanje profesionalnih zvanja. Ova mogućnost financiranja od sada je dostupna i svim vlasnicima Crveno-bijelo-crvene iskaznice i državljanima EU, priopćio je APA Integracijski fond. Oni koji imaju pravo na azil i supsidijarnu zaštitu, državljani trećih zemalja s dugoročnim izgledima za ostanak i Austrijanci već su se mogli prijaviti za financiranje. Maksimalni iznos financiranja sada je povećan s 1000 na 1500 eura po osobi.
Svatko tko ima kvalifikacije i obuku stečenu u inozemstvu, a priznatu u Austriji može podnijeti zahtjev za financiranje iz Austrijskog integracijskog fonda za nadoknadu troškova. Od 2021. do uključivo rujna 2023. odobreno je oko 2500 zahtjeva. Prvih 5 zemalja podrijetla aplikanata u 2023. godini bile su: Ukrajina, Sirija, Turska, Iran, Bosna i Hercegovina.
Troškovi priznavanja uključuju izdavanje obavijesti o priznavanju, ocjene i troškove prijevoda dokumenata i potvrda koji su povezani s priznavanjem ili ocjenjivanjem. Ako je jezični ispit potrebno položiti u Austrijskom liječničkom zboru, Austrijskom stomatološkom zboru ili Austrijskom udruženju ljekarnika, ti se troškovi također mogu nadoknaditi.
„S novom integracijskom uslugom za kvalificirane radnike, stvorili smo sveobuhvatnu uslužnu točku za kvalificirane useljenike“, rekla je u nedjelju nadležna ministrica Susanne Raab (ÖVP). „Priznavanje kvalifikacija stečenih u inozemstvu često je neophodno za uspješnu integraciju na tržište rada. Činjenica da se podrška ÖIF-a za profesionalno priznavanje proširuje sada je daljnji važan korak u olakšavanju zapošljavanja kvalificiranih radnika Austriji je potrebno useljavanje na tržište rada.
Austrija
Diljem Beča se oglasile sirene, evo tko stoji iza toga
Probni alarm uključujući i premijeru “AT Alert” bio je prije točno mjesec dana, kada su se iznenada ponovno oglasile sirene u Beču. U osnovi ništa neuobičajeno u subotu u Austriji, ali ovoga puta sirene su počele zavijati malo nakon 7 ujutro – i to ne kao uobičajeni kontinuirani ton, već kao dizanje i spuštanje alarma koji je trajao minutu.
Ovo označava neposrednu “opasnost”. Pola sata kasnije, u 7.32 sati, uslijedio je još jedan “alarm” te još jedan u 8.02 sati. Sirene za uzbunu čule su se oko glavnog željezničkog kolodvora, ali i u nekoliko drugih dijelova grada.
Službena preporuka za ponašanje u ovom slučaju: “Posjetite zaštićena područja ili prostorije, pridržavajte se mjera ponašanja objavljenih putem radija ili televizije (ORF) ili interneta (www.orf.at).” Međutim, na tim kanalima nije bilo nikakvih informacija.
Kao odgovor na upit bečke policije za “Heute”, glasnogovornica za tisak konačno je riješila misterij i ujedno sve razjasnila. Bio je to probni alarm s bečkih mreža. Znači, samo proba.
Austrija
U Austriji prijeti snažan rast cijena zubarskih usluga
Odlazak stomatologu mogao bi biti posebno skup u idućoj godini za sve pacijente koji su osigurani kod ÖGK. Stomatološka udruga i fond za zdravstveno osiguranje već su dugo pregovarali o tome koje će plombe od siječnja pokrivati ÖGK. U petak se doznalo da su pregovori prekinuti – sada postoji opasnost od velikih troškova.
Od 1. siječnja EU će stati na kraj otrovnoj živoj u zubima. Amalgamske plombe kod zubara su zabranjene, piše “Heute”. Alternative postoje već godinama, ali dosad su se uglavnom plaćale privatno.
Isplativi staklenoionomerni cement koristi se za djecu i trudnice od 2018. Međutim, plastične plombe i Alkasite, mješavina ta dva, smatraju se izdržljivijima i skupljima.
Prema riječima predsjednika ÖGK Hussa, fond za zdravstveno osiguranje zagovara dugotrajne materijale za sve pacijente. Stomatološka udruga odgovorila je da su plastične plombe skuplje i radno intenzivnije te da mnogim kolegama rad preko zdravstvenog osiguranja više ne bi bio ekonomski zanimljiv.
Daljnji razgovori zapravo su dogovoreni za 14. studenog, no sada je došlo do “spora”. Razlog: ÖGK želi platiti domaćim stomatolozima s ugovorom o zdravstvenom osiguranju najviše deset posto više u naknadama za nadomjestak amalgama, kritizirala je stomatološka udruga.
“Budući da je ova ponuda za austrijske stomatologe neprihvatljiva iz ekonomskih razloga, pregovarači stomatološke udruge odlučili su prekinuti pregovore zbog besmislenosti Hussovih izjava”, stoji u priopćenju.
ÖGK je bio “zaprepašten” zbog reakcije stomatološke udruge u petak. Stomatološki centri ÖGK već tri godine koriste alternativu amalgamu Alkasite. “Stomatološka udruga odbija razgovarati o ovoj visokokvalitetnoj opciji”, kaže tvrtka za zdravstveno osiguranje, prenosi APA.
Ako se dogovor ne postigne, 7,4 milijuna ljudi osiguranih kod ÖGK-a vjerojatno će trpjeti posljedice spora. Od siječnja 2025. ispune ćete najprije morati platiti osobno kod stomatologa, a zatim predati račun ÖGK-u kako bi vam dio iznosa računa bio vraćen.
Austrija
Ptičja gripa u Austriji, ubijeno više od 200.000 životinja
Ptičja gripa se brzo širi. Od petka je za cijelu Austriju na snazi “povećani rizik”. Savezna vojska pomaže pri ograničavanju širenja zaraze.
Sablasne scene odvijaju se na farmi peradi u Biberbachu u okrugu Amstetten (Donja Austrija). Kamioni se uvelike odlaze iz takozvane “vruće zone”, odnosno zagađenog područja. Vozila su jučer natovarena ubijenim pilićima – više ih je od 100.000 samo na ovoj farmi. Brojka ubijenih jedinki je najmanje dvostruko veća, izvještavaju mediji.
Vojska pomaže u dezinficiranju i ograničavanju širenja. Postoje specijalni protokoli u kojima se nadzire prskanje eutanaziranih pilića.
Prema WHO-u, više od 860 ljudi diljem svijeta zaraženo je virusom H5N1 od 2003. godine. U oko 450 slučajeva infekcija je bila fatalna.
Simptomi ptičje gripe kod ljudi uključuju temperaturu, kašalj i otežano disanje. Također se mogu javiti proljev i povraćanje. Kako infekcija napreduje, često se razvije upala pluća.
Ptičja gripa od četvrtka nije problem samo u Donjoj i Gornjoj Austriji. Ministarstvo zdravlja odlučilo je: cijela Austrija je sada “područje s povećanim rizikom”.
To znači strože mjere za uzgoj: “Između ostalog, više nije dopušteno hraniti životinje na otvorenom. Osim toga, kontakt peradi i divljih ptica mora biti onemogućen tehničkim uređajima.” Nadalje: Ne smije se koristiti voda iz sabirnih bazena kojima imaju pristup divlje ptice. Patke i guske moraju se držati odvojeno od ostale peradi.
