Hrvatska
Hercegovački političar: Schengen pao u Karlovačkoj županiji
Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot poručio je iz Prilišća kod Netretića da je “Schengen pao u Karlovačkoj županiji” i još jednom pozvao na angažiranje vojske na granici s BiH, ustvrdivši da bi u suprotnom za par mjeseci ona mogla biti angažirana u gradovima.
U pokupskom mjestu uz granicu sa Slovenijom Troskot je u društvu mještanina Nikole Volovića i Tončke Jankovič iz slovenskih Adlešiča rekao da rješavanje problema ilegalnih migranata ne funkcionira i da je izmaklo kontroli.
Upozorio je da druge europske zemlje postrožuju uvjete za doseljavanje, pa će mnogi migranti biti vraćani u Hrvatsku. Ako ih nećemo prihvatiti, morat ćemo plaćati glavarine, koje iznose i do 20.000 eura po osobi, kaže Troskot.
– Njemačka je postrožila uvjete jer je uvidjela da im se stvara paralelno društvo, da im po Hamburgu, Essenu i Berlinu izlaze islamski ekstremisti sa zastavama Islamske države i govore da je to kalifat. Bild je naveo da se Njemačka nalazi na crvenoj liniji demokracije i na prekretnici, rekao je Troskot.
Također, dodao je, Danska deportira migrante iz zemalja koje nisu u ratu jer ne žele raditi i očekuju da im država osigura “stanove, vozila, poslove i apsolutno sve, dok se domicilno stanovništvo treba zadužiti i plaćati kamate”.
Ustvrdio je da se zbog migranata u švedskim gradovima koristi vojska, kao i žica i mreže, te da je raspoređena i oko migrantskih kampova u Nizozemskoj.
– Moglo bi se dogoditi da ćemo imati vojsku u Karlovcu i Zagrebu. Migranti surfaju na stiroporskim daskama, ne želim da moramo strepiti hoće li se dogoditi nešto u Generalskom Stolu ili Prilišću, rekao je.
Tončka Jankovič izjavila je da u Sloveniji strahuju da će im se nešto dogoditi, a Volović da se migranti vide na cesti i u dvorištima, a iza drvene mrtvačnice na groblju netko je zapalio vatru, što je moglo izazvati požar.
– Želimo se prošetati, ali se ne usudimo šetati uz Kupu ili po glavnoj cesti jer ne znamo koga ćemo sresti, rekao je Volović.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
