Ekonomija
Nakon rekordne dobiti: OMV-ova prodaja drastično pala
Nakon prošlogodišnjeg rekorda, prodaja naftne i plinske grupe OMV oštro je pala. To je jasno ispod očekivanja analitičara.
Prošle je godine domaća tvrtka zabilježila rekordnu dobit. Prodaja je bila tolika da je u nekim političkim krugovima došlo do velikog bijesa i poziva na nacionalizaciju. Godinu dana kasnije situacija opet izgleda potpuno drugačije.
OMV je više nego prepolovio svoju dobit u trećem kvartalu 2023. Poslovni rezultat prilagođen za učinke zaliha (CCS EBIT) pao je za 62 posto na 1,33 (3,52) milijarde eura, objavila je tvrtka u utorak. CCS višak pao je za 64 posto na 431 milijun eura. OMV je očito ispod očekivanja: analitičari su očekivali prosječni CCS EBIT od 1,49 milijardi eura i CCS višak od 657 milijuna eura.
“Ovu godinu i dalje karakteriziraju trajni učinci geopolitičkih sukoba, gospodarski izazovi i nepovoljan gospodarski razvoj pojedinih poslovnih područja. To je, između ostalog, dovelo do pada cijena sirovina i energenata, što je imalo značajan utjecaj na profitne marže“, stoji u priopćenju OMV-a. Prošlogodišnja razina bila je neodrživa i došlo je do “normalizacije naših rezultata”.
Veliki su gubici, posebice u kemijskom sektoru. Divizija koju je izvršni direktor Alfred Stern imenovao motorom rasta, a koja također uključuje petrokemijsku grupu Borealis, slabi: Divizija Chemicals & Materials zabilježila je operativni gubitak prije posebnih stavki od 11 milijuna eura, nakon dobiti od 214 milijuna eura u prethodnom razdoblju. Divizija Energy, koja uključuje istraživanje i proizvodnju nafte i plina, također je zabilježila velike gubitke. Tamo je operativna dobit smanjena za 68 posto na 942 milijuna eura. Područje Fuels & Feedstock, koje uključuje rafinerije, poraslo je za dobru petinu na 418 milijuna eura.
Kako je također objavljeno u utorak, grupacija planira uložiti više od 170 milijuna eura u izgradnju sortirnice za proizvodnju sirovina za kemijsku reciklažu. Kao što je već najavljeno u ožujku 2022., tvornica će se graditi u Walldürnu (Baden-Württemberg) u južnoj Njemačkoj; konačna odluka o ulaganju sada je donesena, objavio je OMV u utorak.
OMV će imati 89,9 posto udjela u zajedničkom ulaganju, a tvrtka za recikliranje Interzero 10,1 posto. Početak proizvodnje planiran je za 2026. Na lokaciji će biti otvoreno oko 120 novih radnih mjesta. Svečanost polaganja kamena temeljca planirana je već za 20. studenog.
Interzero upravlja s pet pogona za sortiranje lake ambalaže u Njemačkoj i sortira oko trećinu njemačkog lakog ambalažnog otpada s više od 800.000 tona godišnje. To znači da tvrtka trenutno ima najveći kapacitet sortiranja u Europi i tehnološki je lider.
Ekonomija
Austriji sve više nedostaje radnika
Revizorski sud analizirao je stanje u vezi s nedostatkom kvalificiranih radnika u Austriji i Europi. Stoga je sada potrebna opća strategija.
U svom “Popisu nedostatka kvalificiranih radnika” Revizorski sud (RH) preporučuje izradu sveobuhvatne strategije. Prema RH, bilo bi moguće “bolje promicati željeno useljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja s Crveno-bijelo-crvenom iskaznicom (RWR Card)”. Kako bi se to postiglo, sustav je potrebno pojednostaviti i učiniti fleksibilnijim, istaknula je Margit Kraker, predsjednica Revizorskog suda.
Pojasnila je da je RH dobio uvid u cjelokupnu situaciju oko nedostatka kvalificiranih radnika. Izgledi za budućnost su otrežnjujući. Zbog “demografskog razvoja, dostupnost radnika u Austriji, kao i u cijeloj EU, smanjit će se tijekom sljedećih deset godina”. To znači da će u Austriji biti još manje radnika nego što ih ima sada. “Srednjoročno i dugoročno, očekuje se da će se nedostatak kvalificiranih radnika pogoršati”, rekao je Kraker u priopćenju za javnost, prenosi kroativ.at.
Kraker kao važnu prilagodbu vidi daljnji razvoj crveno-bijelo-crvene karte i razvoj ukupne strategije. ÖVP vidi potencijal za privlačenje više kvalificiranih radnika “stvaranjem novog posebnog pravila za turističke djelatnike iz država Zapadnog Balkana”.
SPÖ vidi priliku za poboljšanje uvjeta boljom integracijom tražitelja azila na tržište rada. Ali neće biti inicijative federalne vlade da se to učini. AMS čini malo ili ništa kako bi kvalificirao i motivirao migrante u Austriji za tržište rada. “Savezna vlada se fokusira samo na dovođenje sve više i više ‘ljudi iz daleka’ u zemlju. S obzirom na rastuće brojke nezaposlenosti, to je potpuno pogrešan pristup”, rekla je Dagmar Belakowitsch (FPÖ).
Međutim, situacija je i dalje napeta. Ministar rada Martin Kocher nedavno je razvio paket vrijedan 75 milijuna eura koji je trebao osigurati bolju integraciju migranata iz Sirije, Iraka i Afganistana na tržište rada.
Austrija
Inflacija na najnižoj razini još od rujna 2021
Inflacija u Austriji nastavlja slabiti. U travnju je stopa inflacije iznosila 3,5 posto na godišnjoj razini, pa je pala na najnižu razinu od rujna 2021. Najznačajniji pokretač inflacije bio je rast cijena u restoranima i hotelima (plus 7,6 posto).
Prvi put od početka naglog rasta potrošačkih cijena 2021., cijene plina imale su “značajan prigušujući učinak” na inflaciju, objavio je danas Statistički ured Austrije.
“Parant-aranžmani su također značajno pridonijeli padu inflacije u travnju, umjesto da su imali snažan učinak na povećanje cijena kao u prethodnih dvanaest mjeseci”, rekao je generalni direktor austrijske statistike Tobias Thomas u izjavi za javnost.
No, poskupljenja u ugostiteljstvu “i dalje su iznad prosjeka”, a poskupljenja na benzinskim postajama “čak su i porasla”.
Razina cijena mikro košarice, koja je namijenjena dnevnim kupnjama, a uglavnom sadrži prehrambene artikle te dnevne novine i kavu u kafiću, u travnju je na godišnjoj razini porasla za 4,3 posto. Razina cijena mini košarice – tjedne kupnje koja uključuje hranu, usluge i gorivo – porasla je na godišnjoj razini za 4,9 posto.
Austrija
Ako u Austriji zarađujete ovaj iznos onda ste u samom vrhu po zaradi
Prosječan prihod u Austriji ove je godine oko 2.500 eura neto mjesečno ili 50.633 eura bruto godišnje. Ali s kojom se plaćom zapravo računate kao osoba koja najviše zarađuje u ovoj zemlji?
S kojom se plaćom u Austriji zapravo smatrate osobama s najvećim ili niskim primanjima? Nove studije i izračuni pokazuju koliko u prosjeku morate zarađivati da biste bili među najvećim zarađivačima u 2024. godini.
Prema izvješću o plaćama Stepstonea za 2024., prosječni prihod za stalno zaposlenog ove godine je 50.633 eura bruto. To odgovara mjesečnom neto prihodu od 2495 eura – nešto manje od 2500 eura. Medijan znači da je polovica prihoda iznad, a druga polovica ispod.
S neto plaćom od 2.500 eura mjesečno već ste jedan od onih koji najviše zarađuju u Austriji. Međutim, osoba koja najviše ili najviše zarađuje dobiva znatno više. To uključuje i vas ako pripadate četvrtini s najvećim prihodom. Prema sadašnjim brojkama, to bi bio slučaj samo s bruto godišnjim prihodom od 66.333 eura. Neto to odgovara otprilike 3.050 eura mjesečno.
S godišnjim bruto prihodom od 66.333 eura već ste po definiciji jedan od “najboljih ili onih koji najviše zarađuju”, no to vas zapravo ne čini “bogatima”. Austrijska statistika pokazuje da samo deset posto zaposlenih ljudi u Austriji ostvaruje neto prihod veći od 48.000 eura godišnje.
Smatra se da imate niske prihode ako je vaš prihod u donjoj četvrtini tablice prihoda. Osobe s niskim primanjima uključuju sve one koji ostvaruju prihod ispod praga rizika od siromaštva. Ovaj prag rizika od siromaštva trenutno iznosi 1392 eura mjesečno. Ljudi koji zarađuju manje od tog iznosa po definiciji su “u opasnosti od siromaštva”, izvještava Poverty Conference.
