Hrvatska
Objavljeno koliko prosječan stanovnik Hrvatske ima na svom tekućem računu
Ukupni depoziti stanovništva krajem kolovoza iznosili su 37.6 milijardi eura, uz rast na godišnjoj razini od 2.6 milijardi eura ili 7.5 posto, čemu su u najvećoj mjeri pridonijeli dobri financijski rezultati ostvareni tijekom turističke sezone i proces pristupanja europodručju, kažu iz HNB-a.
Od navedenih 37.6 milijardi eura, 28.9 milijardi odnosilo se na prekonoćne depozite, a 8.7 milijardi eura na oročene depozite, kaže se u odgovoru Hrvatske narodne banke (HNB) na upit Hine u povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada u spomen na prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. u Milanu.
Dio rasta depozita u bankama, posebice tijekom posljednjih mjeseci prošle godine, naveli su iz HNB-a, rezultat je prelijevanja gotovog novca u optjecaju u banke u kontekstu pristupanja europodručju kako bi se kunska sredstva automatizmom konvertirala u eure.
Tako se iznos kunskog gotovog novca u optjecaju izvan banaka smanjio s 4.7 milijardi eura polovinom 2022. na dvije milijarde eura na kraju 2022., a krajem kolovoza ove godine pao je na 700 milijuna eura.
Kada je riječ o raspodjeli depozita po županijama, prema izračunu Hrvatske gospodarske komore (HGK), na Grad Zagreb otpada 28.4 posto, pri čemu je vrijednost depozita kućanstava u glavnom gradu krajem kolovoza dosezala 10.6 milijardi eura.
Koncentracija depozita prisutna je i u primorskim županijama, pri čemu se u njih sedam nalazi 42.1 posto ukupnih depozita.
“Podatak o koncentraciji depozita u primorskim županijama može se povezati s činjenicom da se u ovim županijama velik dio stanovništva bavi sezonskim poslom odnosno privatnim iznajmljivanjem smještaja za turiste”, napomenuli su iz HGK.
U odnosu na prethodnu godinu, depoziti su porasli u svim županijama osim u Zagrebačkoj županiji, koja bilježi neznatni pad od 0.1 posto, dok je najveći rast ostvarila Krapinsko-zagorska županija, 15.7 posto.
Prema podacima s kraja kolovoza ove godine, prosječna visina depozita po stanovniku na razini cijele Hrvatske iznosila je 9714 eura.
Pritom je prednjačila Istarska županija, čiji je stanovnik u prosjeku imao štednju od 15.224 eura, slijedi Grad Zagreb s 13.840 eura, Primorsko-goranska županija s 13.360 eura, Dubrovačko-neretvanska s 13.036 eura, Zadarska s 11.842 eura, Splitsko-dalmatinska s 10.892 eura, Šibensko-kninska s 9426 eura te Ličko-senjska županija s osam tisuća eura štednje po stanovniku.
Na začelju su Virovitičko-podravska županija s 4547 i Vukovarsko-srijemska županija s 4393 eura.
Prije godinu dana, po podacima s kraja kolovoza prošle godine, ukupni depoziti stanovništva u bankama iznosili su oko 35 milijardi eura (263.4 milijarde kuna), uz rast na godišnjoj razini od oko tri milijarde eura (22.3 milijarde kuna) ili 9.4 posto.
Kako su istaknuli iz HNB-a, na ublažavanje rasta depozita stanovništva tijekom posljednjih godinu dana utjecao je znatan iznos državnih obveznica koje su građani prvi put upisali na primarnom tržištu tijekom veljače i ožujka, u visini 1.3 milijarde eura.
Uz to, moguće je i da je porast depozita na početku 2023. godini usporila ponovna opskrba eurskom gotovinom, dodaju iz središnje banke.
Kada su u pitanju najave poslovnih banaka da će povećati kamatne stope na depozite građana, iz HNB-a su rekli da je to u skladu s njihovim očekivanjima.
“Banke kamatne stope na depozite uređuju u skladu sa svojom politikom, modelom poslovanja, procjenom situacije na tržištu, potrebom za depozitima, a HNB nema zakonsku ovlast propisivati minimalnu visinu depozitnih kamatnih stopa”, dodali su.
Istaknuli su i da je povećanje kamatnih stopa na oročene depozite utjecalo na povećanje udjela oročenih depozita stanovništva u ukupnim depozitima tog sektora u većini zemalja europodručja.
U Hrvatskoj je porast kamatnih stopa pridonio zaustavljanju višegodišnjeg pada udjela oročenih depozita u ukupnim depozitima stanovništva te njegovoj stabilizaciji na razini od oko 24 posto, naveli su iz HNB-a.
Hrvatska
U Medulinu izbio veliki požar u marini, izgorjela 22 plovila
U velikom požaru koji je noćas buknuo u marini u Medulinu izgorjela su 22 plovila, požar je malo prije 7 sati stavljen pod kontrolu, a u njemu nitko nije stradao, izvijestili su u srijedu ujutro iz pulske Javne vatrogasne postrojbe (JVP) i istarske policije.
Prema zasad dostupnim informacijama, policija je prijavu o tom događaju u medulinskoj marini zaprimila u 3.55.
– Ono najvažnije je da zasad nema dojava da je netko u događaju ozlijeđen. Požar je pod nadzorom, stanje se normalizira, a čim sigurnosni uvjeti to dopuste, policijski službenici i inspektor za zaštitu od požara pristupit će očevidu, izjavila je glasnogovornica Policijske uprave istarske Suzana Sokač.
U gašenju požara u marini u Medulinu sudjelovali su pripadnici pulske Javne vatrogasne postrojbe s četiri vozila, a njima su se u gašenju požara priključili i pripadnici medulinskog DVD-a.
– Po dolasku na mjesto događaja pristupilo se sektoriranju nezahvaćenih plovila te odvajanju od zahvaćenih, a tijekom požara s plivajućeg pontona odvojena su opožarena plovila te je ugašen požar na njima, izvijestili su iz pulske JVP, čiji su pripadnici uspjeli spriječiti širenje požara na preostale obližnje brodice u marini.
Ravnateljstvo Civilne zaštite RH na Facebooku je objavilo da se “prema zaprimljenim informacijama, dim s požarišta širi u smjeru mora te nema opasnosti od požara za okolne objekte”.
Uzrok požara i materijalna šteta utvrdit će se očevidom. Prema neslužbenim informacijama, šteta prouzročena ovim požarom iznosit će stotine tisuća eura.
Hrvatska
Ove osobe imaju pravo na besplatan prolaz hrvatskim autocestama
Od četvrtka 16. svibnja 2024. godine se besplatan prolazak autocestom za osobe s invaliditetom ne može ostvariti uz Smart karticu Hrvatskih autocesta, nego isključivo uz Nacionalnu iskaznicu za osobe s invaliditetom, koju izdaje Agencija za komercijalnu djelatnost proizvodno, uslužno i trgovačko d.o.o. (AKD).
Naime, 15. studenog 2023. godine stupio je na snagu Zakon o povlasticama u prometu s odredbom da Smart kartice za besplatno korištenje autocesta koje su izdale Hrvatske autoceste vrijede u prijelaznom razdoblju od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona, odnosno do 15. svibnja 2024. godine.
Detaljnije informacije vezane uz izdavanje nacionalnih iskaznica za povlastice u prometu korisnicima su dostupne putem mrežne stranice AKD-a (https://mosi.akd.hr/ )
Molimo sve korisnike koji ostvaruju pravo na povlasticu pri korištenju autocesta, a koji još nemaju Nacionalnu iskaznicu da se jave društvu AKD kako bi na vrijeme ishodili svoju javnu ispravu.
Hrvatska
U kontejneru kod Zagreba nađeno krvavo novorođenče
Sinoć je u Zaprešiću pored Zagreba nađena beba koja je umotana u deku bačena u kontejner. Prema prvim informacijama s mjesta događaja, beba je bila krvava i imala je ozljede glave. Radi se o novorođenčetu koje je prevezeno u jednu zagrebačku bolnicu te je u kritičnom stanju.
Na mjestu na kojem je nađena beba bilo je i 15-godišnje dijete koje je od prolaznika tražilo pomoć. Ne zna se ima li kakve veze s bebom ili se radi o slučajnom prolazniku.
Na mjestu događaja je i policija.
