Austrija
Jako puno bankrota u sektoru zdravstvenih i socijalnih usluga u Austriji

U prva tri tromjesečja broj privatnih bankrota je pao, ali je broj stečajeva tvrtki naglo porastao. Posebno je pogođen zdravstveni sektor, pri čemu je mnogo samozaposlenih medicinskih sestara bankrotiralo.
Uz 507 insolventnosti poduzeća od početka godine, taj broj je 21 posto veći nego prethodne godine. U Donjoj Austriji je postignut najveći broj stečajeva poduzeća u posljednjih pet godina. Najčešće su pogođene tvrtke u sektoru zdravstvenih i socijalnih usluga. Ove je godine u ovom sektoru bilo već 135 stečajeva.
Na prvi pogled može izgledati iznenađujuće da se većina bankrota dogodila u jednoj od najtraženijih industrija. Većina pogođenih su samozaposlene medicinske sestre ili samostalne tvrtke koje su iznenađene neplaćenim porezima, prema glasnogovornici alpskog udruženja vjerovnika Cornelii Wesenauer. Pogođeni tada obično više ne mogu podnijeti dodatna plaćanja.
Bilo je i 135 slučajeva nelikvidnosti u građevinskoj industriji, a maloprodajna industrija bila je posebno teško pogođena ove godine sa 117 slučajeva. Poznata trgovačka društva koja su također morala pokrenuti stečaj u Donjoj Austriji su Kika/Leiner i Forstinger. Zbog insolventnih trgovačkih društava broj pogođenih radnika udvostručio se na 5.466.
Osim broja stečajeva poduzeća, ekstremna je bila i razina obveza. S 342 milijuna eura, to je 50 milijuna više nego 2022. To je uglavnom zbog bankrota kike/Leinera, trgovca dvokotača Kremser KSR-Group i Forstingera.
Posve je drugačija slika kada je riječ o osobnim bankrotima. S 960 otvorenih predmeta čak je vidljiv i blagi pad u odnosu na prethodnu godinu. Unatoč rastu cijena i povezanim financijskim planovima, čak je manje ljudi podnijelo zahtjev za osobni bankrot nego u godinama prije izbijanja pandemije koronavirusa.
Međutim, može se primijetiti da se zbog rasta cijena fokus savjetovanja o dugu pomaknuo s podmirenja duga na sprječavanje novog ili dodatnog duga. Prosječni dug u Donjoj Austriji nedavno je pao na 119.100 eura, dok je u istom razdoblju prošle godine iznosio 120.300 eura.
Većina stečajeva u Donjoj Austriji zabilježena je u dobnoj kategoriji dužnika od 40 do 59 godina. Međutim, najveći porast slučajeva nelikvidnosti od 14,8 posto zabilježen je među osobama mlađima od 24 godine. Prema Alpskoj udruzi vjerovnika, glavni uzrok dugova kod mlađih od 24 godine je nekorektno ponašanje potrošača, posebice pri kupnji putem interneta.

Austrija
Lieferando u Austriji dogovorio socijalni plan za otpuštene dostavljače

Tvrtka Lieferando postigla je dogovor sa sindikatom o socijalnom planu za stotine dostavljača koji će biti otpušteni zbog prelaska na model suradnje s vanjskim suradnicima putem slobodnih ugovora o djelu. Austrijska podružnica matične tvrtke Just Eat Takeaway time planira promjenu u načinu zapošljavanja svojih radnika.
Dogovoreni uvjeti socijalnog plana
Prema priopćenju tvrtke, postignut je sporazum s radničkim vijećem, koji uključuje dobrovoljne otpremnine i dodatne oblike podrške za pogođene radnike. Cjelokupna vrijednost socijalnog plana iznosi 1,7 milijuna eura, od čega je 400.000 eura namijenjeno posebnom fondu za teške slučajeve. Međutim, da bi radnici mogli iskoristiti ovaj fond, moraju pristati na sporazumni raskid ugovora o radu između 14. travnja i 20. svibnja.
Plan se odnosi na oko 650 dostavljača, dok oni s ugovorima na određeno vrijeme nakon 1. prosinca te administrativno osoblje uglavnom nisu uključeni. Ipak, administrativni radnici mogu dobiti otpremnine na dobrovoljnoj osnovi.
Visina otpremnine ovisit će o duljini zaposlenja te otežanim uvjetima rada, osobito tijekom zimskih mjeseci. Dodatne naknade predviđene su za radnike starije od 50 godina, one kojima je boravišna dozvola vezana uz zaposlenje te za osobe s invaliditetom.
Prijelaz na slobodne suradnike
Istovremeno, Lieferando prelazi na angažman slobodnih suradnika te je već počeo tražiti nove radnike putem društvenih mreža. Od 16. travnja do 30. lipnja tvrtka će novim suradnicima isplaćivati dodatnih 2 eura po uspješno obavljenoj narudžbi. Lieferando opravdava ovaj potez time što konkurentske tvrtke poput Foodore i Wolta već koriste isključivo slobodne djelatnike.
Austrija
Ukida se ograničenje za potporu učenja njemačkog jezika u austrijskim školama

Austrijska savezna vlada najavila je značajno povećanje sredstava za potporu učenju njemačkog jezika u školama. Kako je izjavio ministar obrazovanja Christoph Wiederkehr (NEOS), dosadašnje ograničenje sredstava ukida se, a ubuduće će se podrška prilagođavati stvarnim potrebama učenika.
Više novca i radnih mjesta
Počevši od sljedeće školske godine, broj radnih mjesta namijenjenih za potporu učenju njemačkog jezika povećava se s 577 na 1.324, a sredstva za ovu svrhu povećavaju se za 62 milijuna eura, dosegnuvši ukupno 108 milijuna eura. Nadalje, planira se da će se sredstva svake godine određivati ovisno o potrebama.
Ministar Wiederkehr istaknuo je kako je dosadašnje ograničenje bilo nepravedno, jer nije omogućavalo jednaku potporu za svako dijete. Novim modelom, koji je kao bivši bečki gradski vijećnik za obrazovanje dugo zagovarao, škole će dobiti potrebne resurse, a odgovornost više neće biti prepuštena samo njima.
Posebna korist za gusto naseljena područja
Sve austrijske savezne pokrajine trebale bi imati koristi od novog modela, no najveće povećanje očekuje se u onima s većim brojem učenika koji još ne znaju dovoljno njemački da bi pratili redovitu nastavu. U osnovnim školama, a posebno u urbanim sredinama, broj takvih učenika znatno je porastao, što zahtijeva hitne mjere, naglasio je Wiederkehr.
Različite reakcije
Arbeiterkammer (AK) pozdravila je ovaj korak kao važan za učinkovitiju jezičnu integraciju, uz naglasak da škole trebaju imati veću autonomiju u zapošljavanju i raspoređivanju novog kadra.
S druge strane, Zeleni su izrazili zabrinutost da se u novom paketu „skrivaju“ raniji privremeni programi pomoći za djecu iz Ukrajine i obiteljskih doseljavanja, vrijedni oko 60 milijuna eura.
FPÖ je kritizirao mjeru kao nedovoljnu i zatražio zaustavljanje imigracije, smatrajući da se problem ne može riješiti samo dodatnim sredstvima.
Austrija
Bečki gradonačelnik Ludwig želi olakšati dobiavnje austrijskog državljanstva

U intervjuu za ORF povodom predstojećih izbora u Beču 2025., aktualni gradonačelnik Michael Ludwig (SPÖ) izjavio je kako mu je cilj ponoviti izborni rezultat iz prošle godine, kada je njegova stranka osvojila 41,5 % glasova. Istaknuo je da bi Beč trebao imati stabilnu dvostranačku koaliciju, ali je isključio mogućnost suradnje s FPÖ-om.
Lakši pristup austrijskom državljanstvu
Ludwig je posebno naglasio potrebu za olakšavanjem uvjeta za stjecanje austrijskog državljanstva. Prema njegovim riječima, trenutni kriteriji – osobito financijski uvjeti – previše su strogi. Mnogi ljudi koji rade u slabije plaćenim zanimanjima ne mogu si priuštiti troškove postupka. Upozorio je i da trećina punoljetnih osoba u Beču nema pravo glasa, jer nemaju državljanstvo, što smatra problematičnim za demokratsku reprezentaciju.
Stav prema migracijama i socijalnim davanjima
Ludwig je odbacio tvrdnje da je visina socijalne pomoći u Beču uzrok većeg doseljavanja, rekavši da pet saveznih pokrajina troši više na socijalne transfere po glavi stanovnika nego Beč. Prema njemu, radi se o mitu koji ne odgovara stvarnosti.
Također je predložio reformu socijalnog sustava, koja bi uključivala:
- aktivaciju svih radno sposobnih osoba putem Zavoda za zapošljavanje (AMS),
- uvođenje dječjeg temeljnog osiguranja,
- i rezidencijsku obvezu za korisnike pomoći.
Obrazovni sustav pod opterećenjem
Govoreći o izazovima u obrazovanju, Ludwig je priznao da je bečki obrazovni sustav pod velikim pritiskom, djelomično i zato što Beč preuzima integracijske zadatke i za druge pokrajine. Kao primjer naveo je integraciju 4.500 ukrajinske djece tijekom prošle školske godine. Najavio je zapošljavanje dodatnog osoblja u školama i vrtićima.
Ludwig je izrazio spremnost za sudjelovanje u budućim mjerama štednje na saveznoj razini, ali je naglasio kako većinu državnog proračuna kontrolira savezna vlast, a ne gradovi i regije.
Na kraju je istaknuo da je otvoren za koalicije s različitim strankama – osim s FPÖ-om, s kojim smatra da postoje prevelike razlike u pogledu na društvo i ljude.