Hrvatska
Unatoč nešto lošijoj predsezoni, Hrvatska očekuje novi turistički rekord – oko 20 milijuna gostiju
Pretpandemijska 2019. za Hrvatsku je ostala rekordna turistička godina u kojoj je zabilježeno 20 milijuna gostiju, prošle godine zabilježen je značajan oporavak, dok statistički podaci u 2023. pokazuju mogućnost obaranja hrvatskog turističkog rekorda, što bi značajno doprinijelo povećanju domaćeg BDP-a, javlja Anadolija. Nakon pandemijske 2021. i 2022. godine, koje su bile porazne za turističke rezultate u cijelom svijetu, Hrvatska je na putu turističkog oporavka, o čemu svjedoče statistički podaci iz 2022. godina u kojoj je 18,7 milijuna turista ostvarilo 106 milijuna noćenja.
Riječ je o 91 posto hrvatskog uspjeha ostvarenog u turizmu rekordne 2019. godine. Vlada Republike Hrvatske optimistična je s prognozama za 2023. godine, unatoč tome što je Europu pogodila visoka stopa inflacije, porast cijena i opasnost od recesije, kao i kriza izazvana ratom u Ukrajini. Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je na prošloj sjednici Vlade RH kako očekuje da će ove godine Hrvatska nadmašiti magičnu brojku od 20 milijuna gostiju, čime bi bio oboren rekord iz 2019. godine. Turizam je važna grana hrvatskog gospodarstva jer čini značajan udio u ukupnom BDP-u.
Nastavlja se dvoznamenkasti porast dolazaka i noćenja turista U travnju 2023. u komercijalnim smještajnim objektima ostvaren je 1,1 milijun dolazaka i 3,0 milijuna noćenja turista, što je za 31,0 posto više dolazaka i za 20,4 posto više noćenja turista u odnosu na travanj 2022., podaci su Državnog zavoda za statistiku Hrvatske (DZS). U travnju 2023. turisti iz Njemačke i Slovenije ostvarili su najviše noćenja stranih turista.
Turisti iz Njemačke ostvarili su 466.000 noćenja, što je 18,3 posto od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista, dok su turisti iz Slovenije ostvarili 450.000 noćenja, što je 17,7 posto od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. Pročitajte još # Ugostitelj razočaran: Turisti više šetaju nego što jedu i spavaju Slijede noćenja turista iz Austrije, Italije, Ujedinjene Kraljevine te Poljske. Svi su turisti iz navedenih zemalja ostvarili porast noćenja u travnju 2023. u odnosu na travanj 2022., osim turista iz Ujedinjene Kraljevine. Turisti su najviše noćili u hotelima, domaći turisti najviše su noćili u Gradu Zagrebu, a strani turisti u Dubrovniku, pokazuju podaci DZS-a.
Hrvatska jeftinija od Austrije Porast broja turista vidljiv je i na ulicama glavnog grada Hrvatske u čijem je centru, unatoč razornom potresu koji je oštetio brojne povijesne zgrade, sve veći broj grupa turista koji obilaze atraktivne zagrebačke lokacije. Mladi par iz Austrije stigao je danas u Zagreb nakon tjedna provedenog u Splitu, a nakon noćenja u hrvatskoj metropoli vratit će se u svoju zemlju. Austrijanac Henry kaže kako je Hrvatska lijepo mjesto za odmor, a Zagreb ugodan grad za boravak, nalik brojnim srednjoeuropskim gradovima. ”Cijene su puno niže nego kod nas u Austriji, ali ne mogu reći da je baš jeftino turistički boraviti u Hrvatskoj”, kaže Henry koji s djevojkom odmara u hladovini spomenika banu Jelačiću na istoimenom glavnom gradskom trgu.
Hrvatska
Povlači se Kotanyi Himalajska sol u mlincu, pogođene neke serije
Državni inspektorat izvijestio je potrošače da je zbog utvrđenih čestica plastike nastalih prilikom mljevenja soli opozvana Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, pakirana u mlinicu, s više LOT brojeva i rokova trajanja.
Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Proizvođač je izvijestio na svojim internetskim stranicama da radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta povlači proizvod Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, mlinac, s rokovima trajnosti do 10.2. 2030., 24.3.2029., 19.6.2029. i 11.11.2028.
Opozvanu sol proizvodi KOTANYI GmbH, A-2120 Wolkersdorf, PF 66, Austrija, a obavijest se odnosi na LOT brojeve 442087, 426651, 429757 i 418800.
Razlog povlačenja proizvoda je prisustvo stranog tijela (plastike), naveo je proizvođač koji se ispričavao kupcima na neugodnosti. Potrošače koji eventualno posjeduju te proizvode pozvali su da se jave na e-mail info.hr@kotanyi.com.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
