Svijet
“Nestvarno zvuči”: Dva europska grada uvode minimalnu plaću od čak 4075 eura
Dva švicarska grada – Zürich i Winterthur – uvode minimalnu plaću koja će iznositi 23,9 odnosno 23 franka te se tako pridružuju grupi pokrajinskih kantona koji su već propisima regulirali najniža moguća primanja zaposlenih građana, prenosi Jutarnji list.
Minimalna plaća uobičajeno je rješenje u zapadnim liberalnim demokracijama, ali minimalne plaće koje uvode Zürich i Winterthur prednjače svojom visinom. Radi se o iznosu od oko 4000 švicarskih franaka mjesečno, što je oko 4075 eura.
Usporedbe radi, minimalna plaća u Njemačkoj je 2,7 puta niža nego što će biti u Zürichu i Winterthuru. Uostalom, 4075 eura zajamčene minimalne plaće više je i od prosječne plaće u Njemačkoj koja iznosi 3810 eura mjesečno. Politička podrška odluci za visoku minimalnu plaću više je nego jasna; u Zürichu je podržava 70 posto građana, u Winterthuru 65,5 posto.
Inicijativu za dizanje minimalne plaće vodile su lijeve stranke uz tezu kako oni koji rade puno moraju pristojno zaraditi. SRF piše: “Oliver Heimgartner, supredsjednik Stadtzürcher SP-a, oduševljen je: “To je velik uspjeh. Ova minimalna plaća pomoći će 17.000 ljudi u gradu Zürichu koji trenutno zarađuju 20 ili 21 franak na sat”.
Za razliku, dio političke scene neugodno je iznenađen ishodom glasanja, kao i stavovima građana. Ne osjećaju se lagodno zbog inicijative. FDR pojašnjava:
“U Zürichu su se SVP, FDP, GLP i centar borili protiv uvođenja minimalne plaće. Përparim Avdili, predsjednik FDP-a grada Züricha, razočaran je rezultatom. Uvjeren je da se na ovaj način ne može boriti protiv siromaštva. Umjesto toga, izgrađena je birokracija”. Osim toga, takva odluka svakako ne pridonosi da Zürich postane atraktivniji kao poslovna destinacija.
Prema riječima Avdilija, još uvijek ima mnogo neodgovorenih pitanja kad se govori o implementaciji. Primjerice, kako bi se trebala kontrolirati ta minimalna plaća. “Ovdje još ima puno toga za raspraviti”, slaže se Desirée Schiess, predsjednica Winterthur SME Association. Pravna pitanja također treba pažljivo razmotriti. “Prihvaćamo ovu demokratsku odluku, ali također razmišljamo želimo li pokrenuti pravni postupak protiv nje”.
Samo u Zürichu oko 17.000 ljudi zarađuje manje od 4000 franaka mjesečno. To uglavnom pogađa zaposlenike u sektorima kao što su maloprodaja, čišćenje ili gastronomija.
Naime, kao što su dva švicarska grada odlučila dići minimalnu plaću na više od 4000 eura, tako su u švicarskoj prijestolnici, Bernu, legalizirali prodaju kokaina kako ovisnici ne bi bili prepušteni kriminalnom miljeu, a Basel, Zürich i Lausanne već provode slični program, ali “samo” za marihuanu.
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
