U petak navečer nekoliko je ljudi ubijeno u terorističkom napadu u Magdeburgu. Vjeruje se da je još 60 do 80 ozlijeđeno. “Izvješća iz Magdeburga su šokantna”, rekao je austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP). Naravno, sada bi se ocjenjivala i trenutačna situacija u ovoj zemlji.

Mjere sigurnosti za božićne sajmove diljem Austrije pojačane su prije nekoliko tjedana, rekao je Karner. U akciji su i naoružani specijalci i civilni istražitelji. “Ured za zaštitu Ustava u bliskom je kontaktu s brojnim europskim sigurnosnim tijelima kako bi mogli stalno procjenjivati ​​situaciju”, rekao je ministar unutarnjih poslova. To uključuje, između ostalog, islamistički ekstremizam i terorizam.

Prema priopćenju federalnog ministarstva, fokus policije je na krađama i sprječavanju “ekstremističkih prijetnji”. “Situacija povećane prijetnje” na snazi ​​je od listopada 2023. – također i u mnogim drugim europskim zemljama.

Kako je objavljeno, nešto poslije 19 sati u petak navečer, tamni BMW uletio je u gomilu na božićnom sajmu u središtu Magdeburga – prema policiji, prešao je “najmanje 400 metara” između božićnih štandova. Prijavljeni su deseci ozlijeđenih, ali kasno u petak navečer premijer Saske-Anhalta Reiner Erich Haseloff potvrdio je samo dvije smrti – uključujući i malo dijete.

Osumnjičeni počinitelj, za kojeg se tvrdi da je muškarac iz Saudijske Arabije star oko 50 godina, uhićen je nakon napada. Nakon zločina, veliki kontingent hitnih službi okupio se na mjestu incidenta – dio zbrinjavanja brojnih ozlijeđenih osoba zbrinut je u posebno postavljenim šatorima.

Mnogi austrijski političari još su bili pogođeni u petak navečer. “To su užasne vijesti iz Magdeburga”, napisao je savezni predsjednik Alexander Van der Bellen. Njegove su misli “sa žrtvama, njihovim obiteljima i svima koji su pogođeni ovim užasnim napadom”.

Vijest nas je “zaprepastila”, rekao je kancelar Karl Nehammer (ÖVP), koji je spomenuo i spasioce. Čelnik Zelene stranke Werner Kogler tvitao je o “solidarnosti sa žrtvama, rodbinom i svima koji pružaju pomoć u ovim teškim trenucima”. Puno snage poželio je i čelnik SPÖ-a Andreas Babler.

Glavni tajnik Michael Schnedlitz iz FPÖ-a reagirao je u petak navečer. “Jednostavno je tužno vidjeti užasne slike. Veliki problem: ove se slike ponavljaju uvijek iznova. Europa je talac islamističkog terora najkasnije od 2015. godine.”

Njemačka savezna vlada popustila je u sporu s Europskom unijom. Naknada za skladištenje, porez na tranzit plina, više se neće primjenjivati ​​od 2025.

Njemačka savezna vlada je u petak ujutro popustila u sporu s Europskom unijom oko nameta na skladišta plina. Namet, de facto cestarina na isporuke plina kroz Njemačku, bit će ukinut na graničnim prijelazima od 1. siječnja 2025. godine.

Odgovarajuću zakonsku rezoluciju usvojio je danas njemački Bundestag. Time je isporuka plina iz Njemačke u Austriju također jeftinija. Time će Austrija iduće godine uštedjeti stotine milijuna troškova, što bi znatno poskupilo i cijene plina za kućanstva i industriju.

Michael Mock, generalni direktor Gas Heat Association (FGW), pozdravio je odluku njemačke savezne vlade u prvoj reakciji: “Ovo je stvarno dobra vijest za austrijska kućanstva i poslovni položaj. Pritisak plinske industrije i prijetnje od tužba austrijske plinske industrije za ukidanje. Namet za ilegalno skladištenje plina se isplatio.”

I dalje: “S obzirom na neobnavljanje ugovora o tranzitu plina od strane Ukrajine i s tim povezanim mogućim prekidom isporuka ruskog plina na prijelazu godine, ovo rješenje doista donosi olakšanje.” Preostale uvozne rute iz Njemačke i Italije sada postaju sve važnije i podupiru zajedničke napore za diverzifikaciju izvora opskrbe plinom u Austriji.

Njemačka je 2022. uvela pristojbu za skladištenje plina za izvoz plina od 0,59 eura po megavat satu. Zbog toga je prometna trasa plina kroz Njemačku, koja je od vitalnog značaja za Austriju, bila porezno opterećena. Nedavno je naknada čak povećana na 2,99 eura po megavat satu. Srećom, to više nije problem ukidanjem nameta.

“Iz pravnog izvješća koje je naručilo strukovno udruženje odvjetničkog društva bpv Hügel Rechtsanwälte GmbH jasno je da je došlo do kršenja temeljnih ugovora Europske unije”, kaže Mock osvrćući se unatrag.

Objavljena je najnovija ljestvica najmoćnijih svjetskih putovnica, koju svaka tri mjeseca objavljuje Henley Passport Index. Index je izradila tvrtka Henley&Partners za globalno državljanstvo i prebivalište sa sjedištem u Londonu koristeći podatke Međunarodnog udruženja zračnog prometa (IATA).

Na prvom mjestu su Ujedinjeni Arapski Emirati, čiji građani mogu uživati u bezviznom pristupu ili pristupu vizom po dolasku u čak 180 odredišta diljem svijeta. Na drugom mjestu je Španjolska, s lakim pristupom do 179 odredišta. Treće mjesto dijeli čak 14 zemalja čiji građani imaju bezvizni pristup ili pristup vizom po dolasku u 178 destinacija. To su: Finska, Francuska, Njemačka, Belgija, Italija, Danska, Nizozemska, Luksemburg, Austrija, Portugal, Norveška, Švicarska, Grčka i Irska.

Hrvatska putovnica stoji nikad bolje – dijeli 5. mjesto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najmoćnije putovnice svijeta:

1. Ujedinjeni Arapski Emirati (180 odredišta)
2. Španjolska (179 odredišta)
3. Finska, Francuska, Njemačka, Belgija, Italija, Danska, Nizozemska, Luksemburg, Austrija, Portugal, Norveška, Švicarska, Grčka, Irska (178 odredišta)
4. Švedska, Poljska, Mađarska (177 odredišta)
5. Češka, Južna Koreja, Estonija, Hrvatska, Slovačka (176 odredišta)
6. Japan, Slovenija, Latvija, Novi Zeland, Lihtenštajn (175 odredišta)
7. Singapur, Malta, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Litva, Rumunjska, Bugarska, Australija (174 odredišta)
8. SAD, Island (173 odredišta)
9. Cipar (172 odredišta)
10.  Malezija, Monako (170 odredišta)

Hrvatska na visokom 5. mjestu

Hrvatska putovnica našla se na visokom 5. mjestu, koje dijeli s Estonijom, Južnom Korejom, Slovačkom i Češkom. Bezvizni pristup ili pristup vizom po dolasku građani Hrvatske imaju u 176 odredišta. Prema podacima Henley Passport Indexa, Hrvatska je prošle godine bila na 15. mjestu, 2022. godine na 17., a 2021. godine na 18.

Hrvatska ima puno jaču putovnicu od Srbije, koja je na 30. mjestu (bezvizni pristup u 138 zemalja). Bosna i Hercegovina je na 40. mjestu (bezvizni pristup u 125 zemalja), dok je od zemalja u regiji (izuzev Hrvatske) Slovenija na najvišem mjestu, šestom, s bezviznim pristupom u 175 zemalja.

Crnogorska putovnica je na 35. mjestu s bezviznim pristupom u 132 zemlje, dok je putovnica Sjeverne Makedonije na 34. mjestu s bezviznim pristupom u 133 zemlje.