Hrvatska
Ovo su najbolje države po kvaliteti života u EU za 2023. – Hrvatska visoko, bolja od Austrije
Objavljena je lista najboljih zemalja po kvaliteti života u Europi za 2023. godinu, a Hrvatska se našla na visokom petom mjestu.
Studija, koju je proveo američki istraživački blog My Dolce Casa, pokušala je utvrditi koja mjesta u Europi imaju kombinaciju izvrsne kvalitete života i razumnih troškova, piše Croatia Week., a prenosi index.hr.
Koristeći najnovije podatke Numbea, istraživači su pomoću formule, koja je uzela u obzir najniže troškove života i najvišu kvalitetu života, utvrdili da se Hrvatska nalazi među prvih pet zemalja u kojima se najviše isplati živjeti.
“Hrvatska ima nisku ocjenu troškova života od 47 i znatno iznad prosječne ocjene kvalitete života od 163, čime nudi izvrstan životni stil po razumnoj cijeni”, tvrde istraživači.
Hrvatsku su na ljestvici prestigli samo Španjolska, Portugal, Nizozemska i Slovenija.
Najbolje zemlje u Europi za život u 2023.:
1. Španjolska
2. Portugal
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
3. Nizozemska
4. Slovenija
5. Hrvatska
6. Finska
7. Češka
8. Estonija
9. Litva
10. Austrija
11. Njemačka
12. Luksemburg
13. Slovačka
14. Švedska
15. Poljska
Brojni Hrvati ne slažu se s rezultatima studije
Ipak, brojni Hrvati ne slažu se s rezultatima istraživanja te su svoje nezadovoljstvo izrazili na društvenim mrežama.
“Hrvatska je vlada sigurno platila da se prikažu ovakvi rezultati”, našalio se jedan korisnik Facebooka.
“Je li ovo neka šala?”, “Da, život u Hrvatskoj je dobar ako imaš plaću zapadnih zemalja poput Njemačke i Austrije”, “Zar mladi ljudi odlaze iz Hrvatske jer im je super?”, “Pa, ako kojim slučajem živite u Hrvatskoj neovisni o hrvatskom sustavu – slažem se”m nizali su se komentari.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
