Hrvatska
Božinović: Austrija je poslala poruku svima – postoji problem s migrantima.
Ministar unutarnjih poslova RH Davor Božinović sazvao je konferenciju za medije na kojoj je govorio o ulasku Hrvatske u Schengen.
Podsjetimo, austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner protivi se širenju schengenskog prostora na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku, objavila je njemačka agencija dpa pozivajući se na austrijski list Kurier. “Nije prikladno glasati o proširenju kad sustav vanjskih granica ne funkcionira”, kazao je Karner tom austrijskom listu.
“Ništa se posebno ne događa. Razgovarao sam s ministrom. Austrija je oduvijek podržavala ulazak Hrvatske u Schengen i ona će imati najviše koristi od našeg ulaska”, rekao je Božinović. “Postoje neke zabrinutosti, ove godine je povećan broj ilegalnih migracija, porast je i preko 190 posto. I mi bilježimo porast. Kada je u pitanju Austrija, oni ne dolaze preko Hrvatske. No problem postoji što se tiče migracija.
U petak imamo izvanredno vijeće i tu će se raspravljati o cjelokupnom paketu migrantskih valova”, rekao je Božinović.
“Ovo je bila poruka koju je Austrija uputila svima na tom sastanku koji se organizira u petak u Bruxellesu, da se mora voditi računa o ukupnim problemima s migrantima. Prema informacijama koje imamo, bit će govora o tome”, dodao je.
“Dobar je signal da austrijski kancelar u srijedu dolazi ovdje i ovo će biti tema. Austrija ne vidi Hrvatsku kao problem i siguran sam da će to pokazati 8. prosinca kad će se donositi konačna odluka”, dodao je.
“Imamo porast migranata iz zemalja koje nikad nismo registrirali, to je bila posljedica liberalizacije viznog režima. Nakon Afganistana nam je jedno vrijeme najzastupljenija nacija bila Burundi. I to se bilježi i u ostalim državama članicama EU. To je potaknulo Komisiju i Vijeće na pritisak”, objašnjava Božinović.
“Ilegalne migracije će dugo ostati tema kojom ćemo se baviti”, dodao je. “Među članicama EU imate one kojima je pitanje migracija nešto tradicionalno, a imate i one koje se tek sad susreću s pitanjima migracija. Imate one koje su na vanjskim granicama i ni tu izazovi nisu isti. Italija je najviše zabrinuta zbog morske rute”, nastavio je Božinović.
“Hrvatska je jedan od većih dobitaka za Schengen”, zaključio je. Na upit o tome je li se čuo s Milanovićem, rekao je da se na ovu temu nikad s njim nije čuo jer je to najvećim dijelom u nadležnosti MUP-a.
“Siguran sam da će Austrija podržati naš ulazak”
“Siguran sam da će Austrija podržati naš ulazak. Kancelar dolazi u Hrvatsku i to pitanje će biti na dnevnom redu. Inače je kancelar do prije godinu dana bio ministar unutarnjih poslova. Kad je u pitanju Austrija, siguran sam da oni vide sve prednosti ulaska Hrvatske u Schengen”, kaže.
Na upit je li mu austrijski kolega rekao da će glasati za ulazak Hrvatske, Božinović kaže: “On je meni rekao da Austrija nikad nije bila protiv Hrvatske. Austrija je zabrinuta zbog migrantske krize. Češko predsjedanje je predvidjelo dvije odluke, jedna za Hrvatsku, a druga za Bugarsku i Rumunjsku.”
Na upit shvaća li ovo kao politički pritisak, kaže da Austrija od Hrvatske ništa ne traži.
Hrvatska dobila zeleno svjetlo Europske komisije i Europskog parlamenta
Hrvatska je ispunila uvjete za ulazak u schengenski prostor i dobila zeleno svjetlo Europske komisije i Europskog parlamenta. Konačnu odluku donijet će Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove koje se sastaje 8. i 9. prosinca u Bruxellesu. Češko predsjedništvo je pripremilo dva nacrta odluke, jedan za Hrvatsku, a jedan za Bugarsku i Rumunjsku.
To otvara mogućnost da samo Hrvatska uđe u Schengen, s obzirom na to da su u nizozemskom i švedskom parlamentu izrazili protivljenje primanju Bugarske i Rumunjske. Odluku donose države članice EU, koje su istodobno članice schengenskog prostora, njih 22. Za odluku je potreban konsenzus. Austrija se dosad nije protivila ulasku Hrvatske u schengenski prostor.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login