Austrija
Austrijski kancelar potpisao strateško partnerstvo s Izraelom
Tijekom svog posjeta Izraelu, kancelar Karl Nehammer (ÖVP) izrazio je interes za izraelsku tehnologiju naoružanja i buduće opskrbe plinom. Nehammer je to izjavio nakon sastanka s aktualnim izraelskim premijerom Yairom Lapidom u Tel Avivu. Kancelar je s Lapidom potpisao deklaraciju o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu.
Nehammer je podsjetio novinare da Izrael ima visoku vojnu kompetenciju i vrlo učinkovitu industriju oružja zbog svoje geopolitičke situacije i stalne prijetnje. Austrija treba treba povećati obrambeni proračun. S Izraelom već postoji suradnja u sektoru naoružanja. Strateško partnerstvo koje je sada potpisano već je pokrenuo bivši kancelar Sebastian Kurz (ÖVP). Takav odnos između ostalih postoji i s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Švicarskom.
Nehammer je posebno zanimanje pokazao za bespilotne letjelice i obranu od projektila i drugih projektila. Kancelar je u tom kontekstu podsjetio da se 500 kilometara od austrijske granice nalazi država u ratu. Nije isključeno da Austriju mogu primjerice ugroziti i bespilotne letjelice. Sada se mora provjeriti koji sustavi odgovaraju vojsci.
Nehammer se jučer poslijepodne sastao i s izraelskim ministrom obrane Bennyjem Gantzom i ministrom sigurnosti Omerom Bar-Levom. Kancelara su u Izraelu pratili ministrica obrane Klaudia Tanner i ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (oboje ÖVP). Karner je s Bar-Levom posebno razgovarao o kibernetičkom kriminalu i, prema riječima njegovog glasnogovornika, naglasio da je Izrael važan partner kada su u pitanju sigurnosna pitanja.
Nehammer je također razgovarao o mogućnosti buduće kupovine plina iz Izraela – iako se prirodni plin i njegova proizvodnja ili isporuka ne spominju u strateškom partnerstvu. Nehammer se osvrnuo na velika nalazišta plina u blizini izraelske obale, koja, međutim, tek treba istražiti.
Prema Nehammeru, Izrael pretpostavlja da će moći pokriti deset posto potreba EU za plinom u sljedeće dvije godine. Savezni kancelar je naglasio da se plinska kriza uzrokovana ukrajinskim ratom i sankcijama protiv Rusije mora riješiti na europskoj razini. Ovdje je, međutim, potrebna Europska komisija. Sada se brine kako OMV dovesti u dobru poziciju sve dok europska platforma ne funkcionira.
Prema kancelarovim riječima, strateško partnerstvo koje su dogovorili Nehammer i Lapid treba zaživjeti. Uključuje područja kao što su gospodarski odnosi, sigurnosna politika, borba protiv terorizma, klimatska politika, razmjena mladih i obilježavanje sjećanja na žrtve holokausta.
Na susretu s Nehammerom Lapid je izvijestio o dirljivom trenutku kada je u posjetu koncentracijskom logoru Mauthausen u siječnju ugledao ime svog djeda koji je ubijen u logoru Ebensee. Nehammer je Lapidu dao fotografiju na poklon koja ga je prikazivala tijekom tog posjeta Mauthausenu. Kancelar je također naglasio svoje dobro osobno razumijevanje s Lapidom.
Nehammer je svoj posjet Izraelu posvetio i sjećanju na žrtve holokausta. On je u utorak ujutro primio stare Austrijance u Jeruzalemu, a potom je posjetio spomenik holokaustu Yad Vaschem. U Dvorani sjećanja zapalio je svijeću za Židove koje su ubili nacisti, a u govoru koji je uslijedio ispričao se za ulogu austrijskih nacističkih zločinaca. Zločini počinjeni u to vrijeme se nikada ne smiju zaboraviti i nikada se ne smiju ponoviti. Austrija će do 2024. podržati Jad Vaschem s 1,5 milijuna eura, objasnio je Nehammer.
Nehammer će u srijedu dodijeliti austrijsko državljanstvo potomcima žrtava nacističkog režima. Izmjena Zakona o državljanstvu do sada je omogućila da 15.000 ovih ljudi, među kojima su i brojni građani Izraela, dobiju austrijsko državljanstvo. Kancelara je u posjetu Izraelu pratio i predsjednik Židovske zajednice Oskar Deutsch. Nehammer nakon Izraela putuje na Cipar, a u Izraelu se već očekuje sljedeći državni gost: američki predsjednik Joe Biden.
Austrija
Austrija: Vlasti žele imati mogućnost nadziranja aplikacija za slanje poruka
Kako je “Heute” izvijestio u petak ujutro, ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) već je predstavio poseban nacrt zakona za nadzor usluga slanja poruka – uključujući WhatsApp, Telegram ili Signal.
Uprava za državnu sigurnost i obavještajne poslove (DSN) već mjesecima poziva na snažnija sredstva u borbi protiv špijunaže i terorizma u Austriji. Prema najnovijem nacrtu zakona, istražiteljima bi bilo dopušteno hakirati mobitele ili računala osumnjičenih terorista ili stranih agenata pomoću posebnog programa u slučaju opasnosti.
Toliko o planovima. U praksi bi se implementacija mogla pokazati znatno težom: “Svi se stručnjaci slažu da tehnički nije moguće nadzirati messenger usluge bez pristupa cijelom sustavu”, kritizirao je NEOS-ov glasnogovornik za zaštitu podataka Nikolaus Scherai. Političar se pozvao na odluku Ustavnog suda iz 2019., koji je utvrdio da je “savezni trojanac” neustavan.
Scherak je Karnerov pristup sažeo na sljedeći način: “Ministar unutarnjih poslova ili ne poznaje ni pravnu situaciju ni nalaze Ustavnog suda ili ga jednostavno nije briga ni za jedno ni za drugo.”
IT stručnjak i direktor Epicenter.works Thomas Lohninger upozorio je u lunchtime journalu Ö1 na “kritične sigurnosne rupe” koje se neće zatvoriti na poticaj država. To bi mogli iskoristiti kriminalci i državni akteri – Lohninger spominje, na primjer, Sjevernu Koreju – kako bi prouzročili “vrlo veliku štetu”. Špijunske tvrtke mogle bi kupiti takve sigurnosne rupe i prodati ih državama, rekao je stručnjak.
Lohninger je također skeptičan glede potrebnog naloga Saveznog upravnog suda i angažmana službenika za pravnu zaštitu predviđenog nacrtom zakona. Vrlo tehnička mjera poput hakiranja pametnih telefona uključuje tehničku osposobljenost koja se mora održavati neovisnim nadzorom.
Zeleni se boje da bi iskorištavanje sigurnosnih rupa u operativnim sustavima mobilnih telefona ili pojedinačnih aplikacija moglo otvoriti ista vrata kriminalcima. Ministarstvo pravosuđa, koje vodi koalicijski partner VP, do sada je odbijalo instalirati zlonamjerni softver zbog ustavnih problema. Dogovor između ÖVP-a i Zelenih prije jesenskih izbora stoga se smatra vrlo malo vjerojatnim.
Austrija
Čovjek u Grazu nasjeo na prevaru pa izgubio novac i zlatnike
U četvrti Graz, stariji muškarac ponovno je nasjeo na lažne policajce koji su se poslužili trikom s jamčevinom. Štajerac je u četvrtak predao veću količinu gotovine i zlatnika u vjeri da će pomoći svojoj bližnjoj osobi koja je bila u navodnoj nevolji nakon nesreće.
Primopredaja je obavljena u Grazu, priopćila je policija u petak. Tek kad su muškarcu stvari bile čudne, pozvao je pravu policiju.
Štajercu se u četvrtak telefonom javila nepoznata žena. Žrtvom se manipuliralo na uobičajen način. Prevarant se predstavljao kao policajac i naveo čovjeka da povjeruje da je njegov rođak skrivio smrtonosnu prometnu nesreću. Sada mora platiti jamčevinu kako bi izbjegao pritvaranje.
Čovjek je otišao u svoju banku i uzeo gotovinu i zlatnike. Potom se, po uputama lažnog policajca, automobilom odvezao u Graz i oko 13 sati dragocjenosti predao takozvanom “inkasatoru”.
Daljnju istragu preuzeli su kriminalisti Ureda kriminalističke policije Štajerske. Eventualni tragovi “inkasatora” osigurani su i na vozilu. Nakon brojnih slučajeva posljednjih godina, policija je u više navrata istaknula da se ne vjeruje nepoznatim osobama na telefonu ako se lažno predstavljaju policajcima i traže novac.
Austrija
Austrija za sljedeću godinu traži najmanje 6821 zaposlenika u ovom sektoru
Za iduću školsku godinu raspisano je 6.821 nastavno mjesto ili oko 4.500 ekvivalenata punog radnog vremena sa 100.000 nastavnih sati. Priopćilo je to u petak Ministarstvo obrazovanja. U međuvremenu, Revizorski sud kritizirao je rascjepkane nadležnosti u školskom sektoru i nedostatna sredstva za administraciju.
Ukupan broj nedostajućih nastavnika za narednu školsku godinu otprilike je isti kao i prošle godine. Tada je u školama bilo raspisano 6.846 radnih mjesta – na njih su, među ostalima, dolazili studenti pedagoškog studija i oni koji mijenjaju karijeru. Glavni poziv za dostavu prijedloga projekata završava 3. svibnja.
Oglasi za radna mjesta s punim i skraćenim radnim vremenom nisu ravnomjerno raspoređeni po pokrajinama. Daleko najviše mjesta popunjava se u Beču (2.164).
Drugi po broju oglasa oglašeni su u Donjoj Austriji (1.000) i u mnogo manjem Tirolu (1.016), a zatim u Gornjoj Austriji (749). Na petom mjestu je Vorarlberg (544), a slijede Štajerska (510), Salzburg (350), Gradišće (245) i Koruška (243).
Prijaviti se možete putem središnje platforme Klassejob.at. „Središnja platforma nudi kandidatima priliku da dobiju bolji i lakši pregled i da se prijave prema vremenu“, rekao je ÖVP ministar obrazovanja Martin Polaschek.
Također u petak, Revizorski sud (RH) kritizirao je fragmentaciju nadležnosti u školstvu. Ovoga puta fokus revizije bio je na području administrativnog pomoćnog osoblja poput tajničkog osoblja u obveznim općeobrazovnim školama – u državama je bilo nekoliko različitih modela financiranja. RH je tražila i veća sredstva za suvremeno opremanje administrativnog područja.
U saveznim školama (AHS i strukovne srednje i više škole) situacija je prilično jednostavna. Savezna vlada odgovorna je za financiranje cjelokupnog osoblja, što uključuje nastavnike i obrazovno pomoćno osoblje, kao i administrativno osoblje poput tajnika i administratora. Sukladno tome, praktički sve federalne škole opremljene su tajničkim osobljem.
Situacija je drugačija u obveznim školama (osnovne škole, srednje škole, specijalne škole, veleučilišta): tamo su nadležnosti raspodijeljene između federalnih, državnih i lokalnih vlasti – mnoge obvezne škole stoga moraju raditi bez tajništva. Razlog je, između ostalog, i to što zakonom nije jasno regulirano tko je odgovoran za plaću i vrstu radnog odnosa. Od ove školske godine postoji još jedna nacionalna konstrukcija: u modelu financijskog izravnanja federalna vlada pokriva dvije trećine troškova, ostatak dolazi od države ili općine.
You must be logged in to post a comment Login