Hrvatska
Anketa: 40% Hrvata se protivi uvođenju eura, većina podržava članstvo u NATO-u
Kojeg su svjetonazora Hrvati, koliko vjeruju institucijama, političarima, osobama iz okruženja i što misle o uvođenju eura?
Promocija Plus provela je istraživanje za RTL.
Istraživanje je provedeno od 23. svibnja do 15. lipnja na uzorku od 1054 ispitanika iz cijele Hrvatske. Standardna greška uzorka je +/- 3 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto. Ovo su rezultati:
Desna politička orijentacija najčešća
U ukupnoj punoljetnoj hrvatskoj populaciji desna politička orijentacija je najčešća, to je stav nešto više od četvrtine građana (25.5 posto). Od toga ih se kao desnica izjasnilo najviše (0.7 posto radikalne desnice, 15.7 posto desnice), a kao desni centar nešto više od 9 posto.
Lijevi politički spektar bira nešto više od 22 posto građana. Treći izbor je sam centar odnosno liberali s gotovo 14 posto (8.2 posto centar, 5.7 posto liberala) dok se za zelenu politiku opredijelilo manje od 5 posto građana.
Muškarci su češće desno orijentirani dok čak 40 posto žena ne želi odgovoriti ili ne zna gdje bi se svjetonazorski smjestile. Ukupno najveći dio populacije se ne vidi ni u jednom političkom pretincu (22.9 posto), pa je to zapravo najvažniji bazen koji i odlučuje na izborima. Najstariji su, uvjetno rečeno jednostavniji; ili desno ili lijevo, uglavnom bez nijansi između.
U manjim sredinama češće su desno orijentirani, u većima lijevo. Lijevi svjetonazor dominira na sjevernom Jadranu, u sjevernoj Hrvatskoj i u Zagrebu s okolicom dok su desnije orijentirane Dalmacija, Slavonija, Središnja i gorska Hrvatska. I krajnja desnica i krajnja ljevica u cijeloj zemlji vrti se tek oko 1 posto.
Jesu li svi političari isti?
Da su svi političari isti i da ne vjeruju niti jednom poručuje više od 57 posto građana. Taj je postotak najveći među mladima do 40 godina. Hrvati još češće potvrđuju tvrdnju da je većina političara korumpirana. Stav je to više od 70 posto punoljetnih građana.
Dašak optimizma vidi nešto manje od polovine ispitanika koji vjeruju da su moguće promjene nabolje u hrvatskoj politici (49 posto). U promjene na bolje više vjeruju stariji i manje obrazovani nego mladi i obrazovaniji, a 28 posto tu nadu ne vidi.
Vođa čvrste ruke
Da je Hrvatskoj potreban vođa čvrste ruke poruka je gotovo 70 posto građana. Čak češće to zazivaju žene nego muškarci, najčešće mladi i stariji, nešto rjeđe građani srednje dobi. Slabije obrazovani izrazito češće zazivaju čvrstu ruku (80 posto), a učestaliji su zagovornici koji žive u manjim naseljima i mjestima ispod 20.000.
Da bi uz dobru politiku, imigrante bi se moglo i trebalo uspješno uključiti u hrvatsko društvo smatra 42.1 posto hrvatskih građana, dok ih se 22.7 posto ne slaže s takvim stajalištem. Žene su češće zagovornice promigrantske politike od muškaraca (45.7 posto prema 38.1 posto), kao i starija populacija u odnosu na mlađe dobne skupine.
Euro, NATO, Europska unija i Srbija
Podjela među građanima najvidljivija je oko već gotove stvari, oko uvođenja eura. Znamo da za šest mjeseci euro službeno mijenja kunu ali gotovo 40 posto Hrvata tome se protivi. Nešto je manji postotak onih koji podupiru ulazak u eurozonu (36,1 posto), a petina je neodlučna (20,8 posto). Žene su prema euru skeptičnije nego muškarci (30,1 posto prema 42,8 posto), a najžešće se protive oni s najnižim obrazovanjem. U Dalmaciji su najrjeđe za uvođenje eura (27,7 posto), a najčešće u Središnjoj i gorskoj Hrvatskoj (45,4 posto).
Članstvo u NATO-u podržava 54,9 posto građana, dok se 17,8 posto ispitanika ne slaže s hrvatskim članstvom u toj organizaciji. Muškarci su češće za članstvo od žena (58,3 posto prema 51,8 posto), te mlađi u odnosu na najstarije.
Polovica hrvatskih građana (47,8 posto) smatra kako je članstvo u EU donijelo Hrvatskoj više dobrih nego loših stvari, njih 18,5 posto se ne slaže s takvim stajalištem. Muškarcima je češće nego ženama prijemljivo ovo stajalište o korisnosti članstva (52,5 posto prema 43,5 posto), dok je najveća koncentracija zagovornika korisnosti članstva zabilježeno u dobnoj skupini od 31-40 godina (52,5 posto), te među najobrazovanijoj populaciji (53,5 posto).
Skoro dvije trećine građana smatra kako bi Hrvatska i Srbija morale imati dobre međusobne odnose (65,4 posto), uz 11 posto protivnika takvom stajalištu. Žene su češće zagovornice takvog odnosa (67,6 posto), kao i najmlađa populacija (70,2 posto) i najobrazovaniji (75,8 posto), te građani koji žive u Sjevernojadranskoj regiji (71 posto).
Ocjena povjerenja u institucije
I završavamo s povjerenjem u institucije, političare, bliske osobe i to skalom ocjenama od 1 do 10. Najveću razinu povjerenja na ovoj ljestvici ima obitelj – nešto iznad 9 od maksimalnih 10. Prijatelji su nešto iznad 8, pa sa sličnim ocjenama slijede liječnici (6,51), znanstvenici (6,44) i kolege na poslu (6,42).
Oko ocjene 5 su vojska, crkva i policija. Povjerenje u javne službenike je na 4 od mogućih deset, Vlada i mediji nešto su ispod toga (Vlada 3,71 a mediji 3,55) , a tek onda, na dnu ljestvice povjerenja su sudstvo, Hrvatski sabor i za kraj generalno političari u koje Hrvati imaju najmanje povjerenja.
Hrvatska
Austrijski mediji: Cijene u Hrvatskoj ovo ljeto neće tako jako rasti
Hrvatsku 2024. očekuje rekordna sezona. Unatoč rastu cijena, potražnja je već ogromna.
Proljeće je tu i za mnoge će zasluženi odmor uskoro biti pred vratima. Uz Španjolsku i Italiju, Hrvatska je također popularna turistička destinacija europskih turista. Jadranski raj u 2023. ugostio je gotovo 21 milijun turista, uključujući 8,4 milijuna iz Austrije. Upravo su inflacija i promjena valute iz kune u euro u posljednje vrijeme jako utjecali na cijene – koje su porasle oko deset posto.
Ipak, to nije odvratilo turiste. Mnogi i ove godine svoj godišnji odmor žele provesti u Hrvatskoj. Potražnja je već velika i mnogi su kreveti popunjeni.
Očekujemo izvrsnu sezonu, rekao je Nino Dubretić, vlasnik agencije za iznajmljivanje apartmana, u Informativnom dnevniku HRT-a. Govori se o “rekordnoj sezoni” u hrvatskom turizmu. Već za Uskrs bilo je iznenađujuće mnogo gostiju, prenosi Heute.
To će vjerojatno dodatno potaknuti cijene. Turistički stručnjaci predviđaju da porasta kao lani neće biti. Prema riječima Tomislava Feina iz Udruge hrvatskih putničkih agencija, cijene će rasti znatno sporije nego prethodnih godina. Jednako to vidi i Romeo Draghicchio, direktor Hrvatske turističke zajednice: “Cijene će pratiti inflaciju, ali ona je puno umjerenija nego posljednjih godina.”
Prema riječima turističkih stručnjaka, kapaciteti za ljeto na booking platformama već su uvelike iscrpljeni. U najpopularnijim regijama za odmor Istre, Kvarnera i Dalmacije početkom kolovoza bilo bi tek oko 20 posto raspoloživosti.
Hrvatska
Top ljetna odredišta u Europi: Zašto odabrati Hrvatsku?
Dok se ljeto približava, mnogi putnici počinju planirati svoje odmore i tražiti savršeno odredište za bijeg od svakodnevnice. Dok Europa nudi raznolike mogućnosti za ljetovanje, Hrvatska se izdvaja kao jedno od najatraktivnijih odredišta zbog svoje bogate kulturne baštine, prekrasnih plaža i spektakularne prirodne ljepote.
Jadranska obala Hrvatske nudi nevjerojatne prilike za odmor na plaži. Od dubrovačkih zidina do slikovitih plaža na otocima poput Hvara i Brača, posjetitelji mogu uživati u kristalno čistom moru i obilju sunca. Za ljubitelje aktivnog odmora, Hrvatska nudi i razne vodene sportove poput ronjenja, jedrenja i windsurfinga, pružajući nezaboravne avanture uz obalu.
Nije samo obala Hrvatske impresivna; unutrašnjost zemlje krije brojne ljepote koje čekaju da budu istražene. Nacionalni park Plitvička jezera s svojim spektakularnim slapovima i jezerima predstavlja jedno od najpoznatijih prirodnih čuda Europe. Također, posjetitelji mogu istražiti povijesne gradove poput Splita, Zadra i Dubrovnika te se upustiti u bogatu kulturnu i gastronomsku scenu.
Hrvatska također nudi raznolike smještajne mogućnosti koje odgovaraju različitim proračunima i preferencijama putnika. Od luksuznih hotela na obali do tradicionalnih kamenačkih kuća u unutrašnjosti, svatko može pronaći savršeni smještaj za svoj odmor.
Osim toga, Hrvatska je lako dostupna iz cijele Europe, s brojnim letovima i dobrim prometnim poveznicama. Ovo čini Hrvatsku privlačnim odredištem za sve putnike koji traže ljetnu avanturu.
Dakle, ako tražite idealno odredište za ljetovanje ove godine, razmislite o putovanju u Hrvatsku. S bogatstvom prirodnih ljepota, kulturnih atrakcija i sunčanih plaža, Hrvatska pruža nezaboravno iskustvo koje će ostati urezano u sjećanju još dugo nakon povratka kući.
Hrvatska
Majstori im uništili stan u srcu Zadra, šteta je preko 5000 eura
Daniela Perica, dizajnerica interijera i vlasnica tvrtke DP Interijer iz Vodica o čijim zanimljivim projektima uređenja interijera smo već ranije u nekoliko navrata pisali, ovaj put je pozornost privukla jednom malo drugačijom situacijom. Iako su ovakve priče svojstvene stranim medijima i mi ih često prenosimo, prvenstveno zbog pažnje koju su privukli na društvenim mrežama, a potom i zbog samog sadržaja koji nam nažalost nikome nije stran, ali se zaprao o njemu jako malo priča, ovaj put vam donosimo priču iz vašeg “susjedstva”.
Muke po majstorima su postala naša svakodnevica i malo je onih koji nemaju neku sramotnu priču kada je u pitanju uređenje doma. Počevši od postavljanja cijevi, struje do onog obično najriskantnijeg dijela, a to je postavljanje keramike ili podova. Daniela je ovom prilikom na svojim društvenim mrežama odlučila pokazati što se njoj dogodilo, a nama je detaljnije ispričala cijelu priču, piše jutarnji list.
@dp_interijeri KAKO NAM JE KERAMIČAR UNIŠTIO STAN!!! #pločice #postavljanjeplocica #keramicar #kronike ♬ Motivational – Vioo Sound
– Projekt na kojem radimo je kompletna adaptacija stana. Radi se o stanu u starogradnji u samom srcu Zadra. S izvođačem radova smo prije ovoga odradili jedan manji projekt i sve je bilo u redu. Upravo iz tog razloga izvođača nismo nadgledali cijelo vrijeme, a u konačnici smo imali što vidjeti. Nakon što smo pozvali druge majstore da poprave štetu njihova je pretpostavka bila da u procesu postavljanja keramike u kupaonici nije stavljena impregnacija na zidove, ali i na onaj dio na kojem je postavljena nije bio ispravan način na koji se lijepe pločice (potrebno je ljepilom namazati i pločicu i zid/pod), nikako se nije smjelo ljepilo nanositi u kuglama, pogotovo na podu jer tako ostaju prazni dijelovi na koje kad bi nešto palo pločica puca – objasnila nam je Daniela.
Saznajemo još od Daniele kako je ukupna šteta bila 5000 eura za sve troškove (vađenje pločica, štemanje, novi knauf na zidovima, odvoz šute, novi materija i nove pločice) koje je u konačnici podmirio izvođač. Dok će se financijska šteta za klijenta očitovati kroz gubitak od potencijalnog najma, a vremenski je projekt unazađen mjesec i pol dana.
Video koji je dizajnerica podijelila na svom TikTok profilu postao je viralan i prikupio preko 500 000 pregleda.
You must be logged in to post a comment Login