Virtualni sastanci u poslovnom su svijetu sve češća pojava, no za njihovu je učinkovitost  potrebno mnogo više od odgovarajuće tehničke opreme. Interdisciplinarni istraživački projekt COME – Cooperative Meetings koji provodi Sveučilište u Beču došao je do zaključka da virtualni sastanci nisu dovoljno učinkoviti te ponudio rješenja kako ih je moguće poboljšati.

Za mnoge je zaposlene osobe rad od kuće postao gotovo sastavni dio radne svakodnevice, posebice za osobe koje se bave uredskim poslovima. Takav oblik rada često podrazumijeva  virtualne sastanke. Nova studija koju je provelo Sveučilište u Beču pokazuje kako se gotovo svaka treća osoba tijekom virtualnih sastanaka ponaša mnogo pasivnije nego na sastancima uživo. Iako zaposlenici izrazito cijene rad od doma, istodobno osjećaju kako tijekom virtualnih sastanaka imaju manje toga za reći, kao i da su ima stvaralačke mogućnosti smanjene. To znači da se doprinos poduzeću za koje rade smanjuje otprilike za jednu trećinu.

Koliko su sudionici zapravo prisutni

Pored toga, rezultati studije ukazuju na činjenicu kako se velik broj zaposlenika, točnije njih 65 posto, tijekom virtualnih sastanaka bavi nečim drugim što itekako utječe na kvalitetu virtualnog sastanka. Opisana pojava itekako je primjetna te uznemiruje odnosno ometa čak 55 posto njihovih kolega. Ipak, većina ljudi tijekom virtualnih sastanaka nije ometena privatnim stvarima, već pozornost jednostavno skreće na druge poslovne zadaće te virtualni sastanak vidi kao priliku da ih odradi. Gotovo 74 posto ispitanika za to se vrijeme bavi mailovima, a njih 57 posto radi na drugim projektima. Ovi se postoci posebice odnose na osobe na rukovodećim pozicijama i na muškarce, a snažni hijerarhijski odnosi u poduzećima također doprinose tome da određeni zaposlenici za vrijeme virtualnih sastanaka pažnju više ili u potpunosti posvećuju drugim zadaćama ili projektima.

Važnost dnevnog reda

U okviru studije predstavljeni su i savjeti kako zadržati pažnju sudionika na virtualnim sastancima odnosno kako ih potaknuti na aktivno sudjelovanje. Preporuka je da se uz pozivnicu za virtualni sastanak priloži i dnevni red, a potiče se i na rad u manjim skupina (u virtualnim sobama) te na redovitost kraćih stanki. Tako će virtualni sastanak polučiti veću učinkovitost i zadovoljstvo svih sudionika dok će se mogućnost odvraćanja pažnje smanjiti. Isto tako, zaposlenicima koji su pozvani na virtualni sastanak studija savjetuje da pristojno pitaju zašto je njihova prisutnost na sastanku nužna u slučaju da im to baš i nije najjasnije. Istraživanje je, naime, pokazalo da gotovo polovica sudionika ne shvaća zašto je na virtualnom sastanku dok tek nešto više od 15 posto osoba razumije svoju ulogu.

Jasan cilj poboljšava ishod

Prilikom planiranja ove vrste sastanaka organizatori bi na umu trebali imati cilj odnosno ono što virtualnim sastankom žele postići jer su rezultati rada na virtualnim sastancima nerijetko lošiji u usporedbi sa sastancima u fizičkom obliku. Sadržajna kvaliteta virtualnih sastanaka u čijem su fokusu diskusije ili brainstorming znatno je manja, tvrde ispitanici studije. Stoga se preporučuje da na sastancima koji se tiču sličnih tema što više zaposlenika sudjeluje uživo kako bi se osigurala veća produktivnost. S druge strane, sastanci informativnog karaktera i više su nego pogodni su za virtualan prostor.

Jedan od najpopularnijih avioprijevoznika Ryanair je objavio upozorenje putnicima kako će ove sezone striktno provjeravati dimenzije i težinu prtljage.

Ryanair će preveliku ili pretešku prtljagu slati u prtljažnik uz dodatnu ekstremno skupu naplatu. To će sve kontrolirati djelatnici na gateovima.

Poznato je da putnici bez prioritetne karte mogu nositi samo manju torbu veličine 40x25x20 cm. Oni s prioritetnom kartom mogu unijeti kofer 55x40x20 cm, težine do 10 kg.

Val povratnih putovanja u Bavarsku i Baden-Württemberg na kraju blagdana Duhova bit će osobito zamjetan u subotu. Prometni stručnjaci ÖAMTC-a slažu se da će brojne veze sjever-jug i granične točke biti preopterećene.

Od srijede poslijepodne prema Jadranu ili Južnom Tirolu krenut će i putnici iz Austrije na kraći odmor, pa treba očekivati ​​gust promet na magistralama u gradovima.

ÖAMTC donosi pregled najvažnijih prometnih gužvi u srijedu:

A1, Westautobahn: gradilišta na raskrižjima Steinhäusl i Mondsee – Thalgau, šire područje Salzburga, granični prijelaz Walserberg
A2, južna autocesta: područja gradilišta Pinkafeld – Lafnitztal-Oberwart, Villach – Villach-Faaker See i Velden-Ost -Velden-West
A8, autocesta Innkreis: granična točka Suben, gradilište Ried i grad u Innkreisu
A9, Pyhrnautobahn: područja gradilišta Inzersdorf – Klaus kao i Trieben – Treglwang i Mautern – Kammern, naplatne kućice za tunele Bosruck i Gleinalm, granična točka za igralište
A10, Tauern Autobahn: šire područje Salzburga, područje gradilišta Golling andwerfen, naplatna kućica St. Michael, područja tunela Tauern i tunnel Katschberg, gradilište spoj Spittal-Millstätter See
A11, Karawanken Autobahn: ispred tunela Karawanken
A12, Inntal Autobahn: granica Kufstein/Kiefersfelden, područje dvosmjernog prometa Wörgl, šire područje Innsbrucka, gradilište Völs-Kranebitten i Zirl Ost
A13, autocesta Brenner: šire područje Innsbrucka, naplatna kućica Schönberg, gradilište Luegbrücke
B179, Fernpass cesta: između Füssena u Bavarskoj i Nassereitha