Ekonomija
EU komisija dala upute zemljama kako da plaćaju ruski plin bez da krše sankcije
Europske kompanije mogle bi zaobići zahtjev Rusije da isporučeni plin plaćaju u rubljama bez kršenja EU sankcija ako plate u eurima ili dolarima koji se zatim konvertiraju u rusku valutu, priopćila je u petak Europska komisija.
Kompanije bi pritom trebale tražiti dodatne uvjete uz takve transakcije, poput izjave kako se smatra da su svoje ugovorne obveze ispunile nakon što plate u valuti koja nije ruska.
Podsjetimo, Moskva je upozorila Europu da riskira smanjenje opskrbe plinom ako ne podmiri račune u rubljama. U ožujku je donijela uredbu kojom predlaže da kupci energije otvore račune u Gazprombanci za plaćanje u eurima ili dolarima, koji bi se zatim konvertirali u rublje.
Komisija je ranije ovog mjeseca upozorila da bi kupci plina iz EU-a izgubili kontrolu nad novcem i u konačnici bi prekršili sankcije kada bi ruski plin plaćali prema uredbi kojom je Moskva propisala plaćanje u rubljima preko posredničke banke u Rusiji, piše HINA.
Međutim, u savjetodavnom dokumentu koji je poslan EU članicama u četvrtak, Komisija je navela da prijedlog Moskve nužno ne sprječava proces plaćanja koji bi bio u skladu sa sankcijama EU protiv Rusije, uvedenima zbog rata u Ukrajini.
Taj savjet Komisije nije pravno obvezujući, nego je riječ o pokušaju usmjeravanja rasprave dok članice razmatraju kako mogu nastaviti plaćati ruski plin. Bruxelles je u dokumentu naveo da postoje opcije koje bi mogle omogućiti tvrtkama da i dalje zakonito plaćaju plin.
“Kompanije iz EU-a mogu tražiti od ruskih da ispune svoje ugovorne obveze na isti način kao i prije usvajanja uredbe, odnosno polaganjem dospjelog iznosa u eurima ili dolarima”, navodi se u dokumentu. Međutim, postupak za osiguravanje izuzeća od zahtjeva uredbe još nije jasan, navodi se dalje.
Prije plaćanja operateri iz EU-a mogli bi dati izjavu kako smatraju da su svoje ugovorne obveze ispuniti kada polože eure ili dolare kod Gazprombanke, a ne kasnije, nakon što se isplaćeni novac konvertira u rublje, stoji u dokumentu.
“Bilo bi preporučljivo tražiti potvrdu od ruske strane da je taj postupak moguć prema pravilima uredbe”, navodi se u savjetodavnom dokumentu.
Glasnogovornik Europske komisije rekao je da bi se tvrtke trebale držati valute dogovorene u svojim ugovorima s Gazpromom, a u 97 posto njih dogovoreni su euri ili dolari.
Režim sankcija EU-a ne zabranjuje tvrtkama otvaranje računa kod Gazprombanke ili angažman s bankom u pokušaju traženja rješenja, stoji još u dokumentu.
Ekonomija
Val stečajeva u Austriji, u problemima i poznata bečka tvrtka
Val bankrota sada je pogodio i industriju putovanja. Jedna od pogođenih je bečka putnička agencija na Mariahilfer Straße.
Alpsko udruženje vjerovnika (AKV) u priopćenju za javnost objavilo je da je protiv imovine dta Touristik GmbH pokrenut postupak restrukturiranja bez samoupravnog upravljanja na Trgovačkom sudu u Beču.
Turistička agencija uglavnom nudi putovanja u Tursku, Grčku i Egipat. Trenutačno su zaposlena tri radnika.
Ukupne obveze iznose oko 2,5 milijuna eura, a pogađa 45 vjerovnika. Tvrtka kao glavni uzrok nesolventnosti vidi pandemiju korone. Tijekom tog razdoblja prihodi su naglo pali i kasnije se nisu mogli nadoknaditi.
Turistička agencija ima za cilj nastavak. To treba učiniti s investitorom. To znači da vjerovnici dobivaju kvotu od 20 posto koja se plaća u roku od dvije godine. Prema AKV-u, tek treba provjeriti trenutačno financijsko stanje.
Ekonomija
Svjetski div zatvara tvornicu u Austriji, bez posla ostaje 140 radnika
Tužna vijest za 140 zaposlenika u Gornjoj Austriji: Japanska elektronička grupa Panasonic – koja između ostalog proizvodi kamere i televizore – krajem prosinca zatvara svoju tvornicu u Ennshafenu (okrug Linz-Land). Kako se sada saznalo, radna snaga je u četvrtak primila loše vijesti.
Sjedište u Gornjoj Austriji proizvodi osnovni materijal za el. ploče koje se ugrađuju u bezbrojne električne uređaje. Jedan od kupaca je, primjerice, industrijski div AT&S iz Leobena (Štajerska). Prema “Oberösterreichische Nachrichten”, potrebno je pronaći “društveno prihvatljiva rješenja” za zaposlenike.
Lokacija u blizini Linza jedina je Panasonicova tvornica za proizvodnju ploča izvan Azije. Još jedan razlog za kraj, prema riječima glasnogovornice: “Europski tržišni udio u proizvodnji ove vrste komponenti smanjio se s oko 20 na dva posto u posljednjih 20 godina.”
Dok su SAD i Europa 2000. proizvodile oko 50 posto robe, danas se 85 posto proizvodi u Aziji, posebice u Kini. Problem je i slabljenje tržišta na kojem se ne očekuje rast.
Prema riječima glasnogovornice, navedena tvrtka je “gotovo posljednji proizvođač u Europi”. Svi ostali već su zaustavili proizvodnju ili su u procesu. Nakon zatvaranja tvornica u Ennsu se prodaje.
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
You must be logged in to post a comment Login