GOOD inicijativa je zajedno sa Institutom za društvena istraživanja u Zagrebu, Gongom, Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu, Centrom za studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Grazu i Filozofskog fakulteta u Rijeci provela istraživanje 67 završnih razreda iz 59 srednjih škola diljem Hrvatske tijekom ožujka ove godine.
Cilj ovog istraživanja je bilo dobiti uvid u razine i strukturu političke pismenosti učenika u Hrvatskoj, a ispitani su politička znanja, sklonost predrasudama i stereotipima, vrijednosni stavovi i afiniteti, razina medijske pismenosti, građanska kultura i navika mladih.
„Na ljestvici razumijevanja temeljnih političkih pojmova i poznavanja ustavno-političkog ustrojstva pokazuju nešto niže razine znanja nego učenici 2015., no na političkoj informiranosti pokazuju više znanja nego što je bilo prije šest godina. Prosjek točnih odgovora u tim kategorijama je malo viši u devet u odnosu na 19 postavljenih pitanja dok je u prošlom istraživanju bio niži od 9 i tu učenici gimnazija pokazuju 50 posto bolje rezultate u odnosu na druge četverogodišnje škole i duplo bolje rezultate u odnosu na učenike trogodišnjih škola“
Hrvatski maturanti najmanje vjeruju političkim institucijama, pravosuđu te izvorima informiranja. 7,2 posto ispitanih vjeruje političkim strankama, 14 posto Saboru, 16,7 posto Vladi. Najviše se vjeruje vojsci i znanstvenicima, što je „izuzetno bitno u vrijeme pandemije“.
68,7 posto se svakodnevno informira putem društvenih mreža, 65 posto njih nekoliko puta tjedno putem Internet portala. Najviše se koristi televizija, a skoro nikako se ne informiraju putem radija i tiska.
Samo 40 posto ispitanih mladih u Hrvatskoj zna kako se biraju ministri, 57 posto zna tko je vrhovni zapovjednik oružanih snaga, samo 42 posto ih zna kako se zove predsjednik Vlade. 45 posto ispitanih smatra korištenje pozdrava „Za dom spremni“ na spomenici i znakovlju iz Domovinskog rata opravdanim.
Iako tri četvrtine ispitanika smatra da svatko treba reći svoje mišljenje bez obzira na to hoće li zbog toga nastradati i što dvije trećine njih je protiv zabrane medijskog izvještavanja, nešto manje od 60 posto smatra da treba ukinuti određene medije, „čime pokazuju jedan nedemokratski stav vezan uz ograničavanje slobode govora“.
90 posto ispitanika se može zamisliti u prijateljstvu s osobama druge rase, vjere i nacionalnosti, a 70 posto njih smatra kako se doseljenici ne bi trebali odreći svoje tradicije i običaja. 33 posto ispitanika smatra da je homoseksualnost bolest i da se homoseksualcima treba zabraniti javni istup iz straha da ne utječu loše na mlade. 29 posto ispitanika smatra kako žene trebaju biti samo kućanice.
- Stroža AMS pravila mijenjaju tržište rada u Austriji
- U Austriji škola htjela razdvajati učenike po vjeri, ministarstvo stopiralo plan, sada na pomolu skandal
- Policija intervenirala u dva ozbiljna incidenta u Austriji, u oba umješani državljani Sirije
- OECD: Austrija među državama s najvišim porezima na rad u svijetu
- U Austriji se zatvara poznata firma, 330 radnika ostaje bez posla
