Austrija
Anschober: “Najteža faza pandemije mogla bi biti u veljači i ožujku”
Ministar zdravstva Rudolf Anschober naglasio je da su nove mutacije koronavirusa u Austriji raširenije nego se to prvotno očekivalo. Točne procjene teško je dati, ali pretpostavlja se da je zaraznost ovog virusa 50 do 60 posto veća u odnosu na prethodnu varijantu virusa. Iz tog razloga, ministar vjeruje kako će veljača i ožujak biti najteža faza pandemije koronavirusa u Austriji.
Prema njegovim riječima, dobra vijest je da i novi soj koronavirusa jednako reagira na mjere. Austrijske zdravstvene službe sada uspostavljaju sveobuhvatan sustav kontrole. Posebna pozornost se pridaje PCR testovima, a ispitivanja se također proširuju u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda jer se virus dugo zadržava u otpadnim vodama. U konačnici, planirana su dodatna proširenja sekvenciranje DNA virusa.
Ministar zdravstva također je komentirao i proces cijepljenja u Austriji. Brzina cijepljenja u Austriji ponajviše ovisi o brzini isporuke cjepiva. Austrijske vlasti jučer su objavile da Austrija u prosjeku cijepi oko 10 tisuća ljudi dnevno što su i maksimalni kapaciteti koji ovise u količinama isporuke. Austrija tjedno dobiva oko 60 tisuća doza cjepiva.
Anschober je najavio i besplatnu distribucija FFP2 maski za siromašnije građane. Distribucija bi se trebala odvijati u socijalnim centrima, a bit će podijeljene velike količine maski.
Austrijski znanstvenik i stručnjak za ekonomske simulacije Niki Popper predstavio je trenutnu prognozu koja pokazuje da bi broj slučajeva u narednim danima trebao pasti na manje od 1000 novih infekcija na dnevnoj razini. “To znači da mjere trenutno djeluju”, tvrdi Popper.
- Ukidanje ili povećanje? Novi detalji o klimatskom bonusu 2025
- Državljanin Srbije doživio tešku nesreću u Austriji, zabio se u stabla
- Na ‘Weihnachtsfeier’ jedne velike austrijske firme letjele šake
- Austrija uvodi obveznu kauciju za ambalažu, 25 centi po komadu
- Aschbach: Nepoznati muškarac je posjekao 59 stabala
Austrija
Državljanin Srbije doživio tešku nesreću u Austriji, zabio se u stabla
Teška prometna nesreća u nedjelju navečer na autocesti Inntal u Tirolu! 26-godišnji Srbin je u općini Langkampfen skrenuo s ceste i zabio se u nekoliko stabala. Čovjek je navnodno zadrijemao za upravljačem, no nema službene potvrde.
Oko 19.15 sati 26-godišnjak je vozio svoj automobil u smjeru zapada Inntal Autobahnom kada je, prema vlastitim izjavama, zaspao u blizini Langkampfena i sletio s desne strane ceste. “Vozilo je nakon toga naletjelo na nekoliko stabala u području nasipa, zbog čega se u konačnici zaustavilo u grmlju”, priopćila je policija.
Vozač je u nesreći zadobio teške ozljede te su ga hitne službe odvezle u bolnicu u Kufsteinu. Na vozilu je nastala veća materijalna šteta.
Austrija
Socijalni izdaci u Austriji porasli za 7,2 posto u 2023
Prema Statistici Austrije, socijalna potrošnja – poput mirovina, naknada za nezaposlene i obiteljskih naknada – porasla je za 7,2 posto od 2022. do 2023. godine. To pokazuju danas objavljene brojke. Otprilike 146,2 milijarde eura koje su potrošene na to predstavljaju novi rekord.
U 2022. iznosio je oko 136,4 milijarde eura. Najviše od toga, 45 posto, otišlo je na mirovine, a 28 posto na zdravstveno. Povećanje socijalnih izdataka bilo je snažnije od gospodarskog rasta, navodi se u izvješću Ministarstva socijalne skrbi.
To znači da je socijalna kvota – udio socijalnih naknada u bruto domaćem proizvodu (BDP) – blago porasla s 30,5 na 30,9 posto. 97 posto socijalnih izdataka odnosilo se na socijalne naknade, ostatak je, među ostalim, obračunat. na administrativne troškove. Nešto manje od dvije trećine isplaćeno je u gotovini.
Izdaci za mirovine – gotovo u potpunosti mirovine – porasli su za 9,1 posto na 64,5 milijardi eura. 28 posto (39,9 milijardi eura) otišlo je na zdravstvene usluge. Oko devet posto otišlo je na područje obitelji i djece, oko pet posto na područje invaliditeta, preživjelih osoba i nezaposlenosti, a oko tri posto na stanovanje i socijalnu isključenost.
Austrija
Billa i Penny uvode promjene od nove godine kod povrata ambalaža
Od 2025. Austrija će imati jednosmjerni sustav depozita. Svatko tko potom kupi plastične boce ili aluminijske limenke plaća 25 centi kao polog. Ako vratite prazne boce i limenke, također ćete dobiti svoj novac natrag. Time se osigurava da se ambalaža reciklira i da ne završi u prirodi. Boce i limenke mogu se vratiti gdje god se piće prodaje, ne samo u supermarketu, već i na štandu sa hranom.
To predstavlja izazove, posebno za manje tvrtke kao što su prodavaonice duhana i kobasica, kao i za operatere automata. Od 1. siječnja 2025. godine Billa i Penny manjim prodajnim mjestima nude besplatnu mogućnost da se kao alternativne povratne točke obrate Billa i Penny marketima u neposrednoj blizini.
“Novi depozitni sustav utječe na sve nas i postavlja izazove ne samo velikim tvrtkama u sektoru maloprodaje hrane, već i bezbrojnim manjim prodajnim mjestima. Trafike i štandovi s kobasicama trenutno su pogođeni. Na mnogim mjestima u svojim malim prodajnim mjestima nema mjesta za odlaganje boca ili limenki. Ne želimo samo promatrati, želimo ponuditi rješenja u duhu društvene suradnje. Billa će od 1. siječnja 2025. rado osigurati alternativnu povratnu točku. S tim nema dodatnih troškova za operatere”, kaže član uprave Bille Harald Mießner.