Austrija
Pao dogovor oko ‘ulaznih testova’ za kulturu i događaje
Dogovor obećava kako ‘ulazni testovi’ neće vrijediti za ugostiteljstvo – cjelodnevno ograničeno kretanje produženo do 24. siječnja
Posljednjih dana trajali su razgovori i polemike između vladajuće koalicije i SPÖ-a oko toga gdje će negativan test na koronavirus biti moguć kao ‘ulaznica’ za pojedine sfere u životu. SPÖ nije htio prihvatiti pravilnik u kojem će se to biti obavezno i za ugostiteljstvo, nego samo za događaje i posjetu kulturnim ustanovama.
U srijedu je pao dogovor između ove tri stranke, javljaju APA i dnevni list „Kronen Zeitung“. Uvjeti Socijaldemokrata su se ispunili, poput toga da ugostiteljstvo neće biti u pravilniku o ‘ulaznim testovima’, a svim zaposlenicima će biti testiranje besplatno. Dogovoreno je i da će u tvrtkama država financirati testiranje i cijepljenje, a testovi od kuće će biti u skladu s radnim zakonom.
Mediji saznaju kako su Socijaldemokrati dobiti usmeno obećanje kako ugostiteljstvo neće biti u pravilniku, a ministar zdravstva Rudolf Anschober (Zeleni) to nije mogao potvrditi. Zastupnici u Nacionalnom vijeću će u četvrtak glasovati za novi pravilnik, a u petak je na redu Državno vijeće, u kojem oporba ima blagu prednost. Ukoliko Državno vijeće odbije pravilnik, zakon bi se mogao otkazati za naredna dva mjeseca.
Vrijedi spomenuti kako je u srijedu produženo cjelodnevno ograničeno kretanje za narednih 14 dana do 24. siječnja. Podsjećamo, ovakve mjere se zakonom propisano mogu produžavati samo na deset dana, zbog toga svakih deset dana dolazi do produžavanja na osnovu trenutne epidemiološke situacije. Ministar Anschober je izjavio kako se u posljednjih deset dana nije poboljšala situacija te da je sedmodnevna incidencija od 149 i dalje „znatno visoka“. Iz redova NEOS-a ne očekuju produžavanje teškog lockdowna, ali su za vraćanje na ‘blagi lockdown’.
Svađa unutar oporbe
Posljednjih mjeseci su oporbene stranke bile u ‘harmoniji’ prilikom glasovanja za mjere suzbijanja širenja koronavirusa. No klupski čelnik FPÖ-a Herbert Kickl je u srijedu optužio Crvene kako će oni biti „sudionici“ u „sustavu apartheida testiranja“. Smatra kako dolazi do „letećih promjena u zraku“ gdje SPÖ želi ‘zamijeniti’ Zelene u vladajućoj koaliciji.
Dogovor i kod općih kolektivnih ugovora
Iz krugova socijalnih partnera se saznaje kako su se stavovi približili u razgovorima s Vladom. Između ostalog, novi pravilnik će dozvoliti testove tijekom radnog vremena te da će postojati pauza za skidanje zaštitne maske. Opći kolektivni ugovor se odnosi na sva poduzeća za koja Gospodarska komora (WKÖ) ima sposobnost sklapanja kolektivnih ugovora ili na sve zaposlenike u tim poduzećima.
- 59-godišnji ronilac smrtno stradao na jezeru u Austriji
- Austrija: Čekate novac od povrata poreza, evo kad bi mogao
- Učiteljica u Austriji otpuštena, navodno je vrijeđala učenike s migrantskim porijeklom
- Austrija: 1000 eura bonusa za one koji rade puno radno vrijeme?
- Prometne nesreće Austriju koštale 8,65 milijardi eura u prošloj godini
Austrija
Austrija: Čekate novac od povrata poreza, evo kad bi mogao
Mnogi porezni obveznici tjednima nestrpljivo čekaju isplatu porezne olakšice za 2023. Mnogi su isto tako već i predali usklađenje poreza na plaće.
Milijuni ljudi u Austriji već su završili procjenu izravnavanja poreza za 2023. godinu. No, mnogi od njih još uvijek čekaju na isplatu kredita. Povrat poreza će se ove godine vjerojatno znatno povećati.
Zaposlenici na svom FinanzOnline računu (FON) mogu vidjeti je li usklađenje poreza na plaće još u obradi ili je obavijest već zaprimljena. Osobito samohrani roditelji i samohrani radnici svakako bi ove godine trebali provesti porezno ujednačavanje kako bi se dječji doplatak od 60 eura brže isplaćivao. Izvijestio je Finanz.at.
U načelu, porezna uprava ima do šest mjeseci da obradi zahtjev i podnositelju zahtjeva pošalje rješenje o rezultatu procjene zaposlenika. Ako postoji dio za isplatu, on se može prenijeti ili isplatiti nakon dostave obavijesti. U slučaju dodatnih zahtjeva – tj. upita ili zahtjeva BMF-a u vezi s poreznim izjednačavanjem – vrijeme obrade može biti duže. Međutim, obrada i plaćanje obično se odvijaju u roku od nekoliko tjedana.
To znači da bi plaćanje kredita iz 2023. vjerojatno trebalo biti izvršeno najkasnije do rujna 2024., pod uvjetom da je potrebno maksimalno vrijeme obrade i da se ne podnose dodatni zahtjevi.
U slučaju procjene zaposlenika bez prijave, koja će se od 1. srpnja 2024. godine automatski provoditi za sve osobe koje nisu izvršile vlastitu poreznu naknadu, porezni povrat će se isplatiti u roku od 11 dana, kako najavljuje sam BMF. Međutim, u prosjeku to rezultira znatno nižim iznosima nego ako sami provodite procjene. Moguća je razlika do 500 eura, kako je ekskluzivno objavio Finanz.at. U posljednjoj procjeni za 2022. to je utjecalo na oko 1,7 milijuna zaposlenika.
Porezno izravnanje za 2023. godinu možete predati već sada, čak i ako godišnja obračunska lista još nije poslana poreznoj upravi. Međutim, do obrade od strane nadležnih tijela može doći tek kada su dostupni svi dokumenti i podaci za godinu koja se procjenjuje. I ove se godine ispravak poreza na dohodak može podnijeti u roku od nekoliko minuta pomoću nove porezne aplikacije.
Ove godine svi koji potpadaju pod obveznu procjenu dužni su poreznoj upravi najkasnije do 30. travnja 2024. predati procjenu zaposlenika u papirnatom obliku putem obrasca L1 ili u elektroničkom obliku putem FinanzOnline ili porezne aplikacije.
Austrija
Austrija: 1000 eura bonusa za one koji rade puno radno vrijeme?
Državni guverner Markus Wallner (ÖVP) zalaže se za mjere koje rad s punim radnim vremenom čine privlačnijim. Predlaže neoporezivi bonus za puno radno vrijeme od 1000 eura i neoporezivi prekovremeni rad.
U aktualnoj raspravi o radnom vremenu, Wallner poziva na mjere “koje rad s punim radnim vremenom i predanost čine više nego privlačnima”. Predložio je 1000 eura bonusa za puno radno vrijeme, neoporezive prekovremene i olakšice za zaposlene umirovljenike. Puno radno vrijeme i dodatni rad trebali bi postati privlačni, rekao je Wallner.
Dogovori o radnom vremenu stvar su socijalnih partnera, tu se to pitanje rješava desetljećima, ustvrdio je državni guverner. Umjesto toga, potrebne su mjere kako bi učinak bio isplativ. “Godišnji, neoporezivi bonus za puno radno vrijeme od 1.000 eura bio bi koristan poticaj”, rekao je Wallner. Osim toga, cilj može biti samo “da sav prekovremeni rad bude potpuno oslobođen poreza kako bi se podržali oni koji rade više nego što moraju”. Pritom se niži raspon dohotka mora rasteretiti kako bi bila veća razlika između zarađenog i nezarađenog dohotka.
Mnogi umirovljenici su voljni raditi, a u gospodarstvu postoji velika potreba za kadrovima, no velika su prepreka pravila o dodatnim primanjima. Wallner je predložio poboljšanje: „Svatko tko odlazi raditi u redovnoj mirovini trebao bi moći zaraditi dodatnih 1000 eura mjesečno bez poreza i carine. To što kao umirovljenik i dalje plaćate doprinose za mirovinsko osiguranje je mana u sustavu.”
Austrija
Prometne nesreće Austriju koštale 8,65 milijardi eura u prošloj godini
Prometne nesreće u Austriji uzrokovale su prošle godine ekonomske troškove u iznosu od 8,65 milijardi eura. Zbog povećanog broja nesreća i smrtnih slučajeva u odnosu na 2022. godinu, troškovi nesreća porasli su za oko 800 milijuna eura. O tome je u petak izvijestio Austrijski transportni klub (VCÖ). U 2023. godini u prometnim nesrećama umrle su 402 osobe, a ozlijeđeno je 44.585 osoba, poziva se VCÖ na najnovije podatke austrijske statistike.
“Prometne nesreće uzrokuju veliku ljudsku patnju, a mnoge teško ozlijeđene osobe do kraja života pate od posljedica nesreće. A nesreće također uzrokuju visoke ekonomske troškove,” naglasila je Katharina Jaschinsky iz VCÖ-a. Troškovi nesreće u VCÖ analizi uključuju, između ostalog, troškove liječenja, troškove raspoređivanja, štetu na imovini, troškove gospodarstva zbog izgubljenih radnika i bolovanja, kao i novčanu procjenu patnje, boli i gubitka kvalitete život.
Uz izuzetak Vorarlberga i Beča, troškovi nezgoda porasli su u svim saveznim državama. Ekonomski troškovi bili su najveći u Donjoj Austriji s više od 1,8 milijardi eura, a slijede Gornja Austrija s gotovo 1,6 milijardi eura i Štajerska s nešto više od 1,5 milijardi eura. U najmnogoljudnijoj saveznoj pokrajini Beču troškovi nesreće iznosili su oko 0,73 milijarde eura. Zbog guste mreže javnog prijevoza i manje brzine u gradu, prometna sigurnost je veća, a troškovi nesreća manji, objasnio je VCÖ.
Prometni klub pozvao je na pojačane mjere prevencije nesreća. Središnja poluga ima manju brzinu. “Zakoni fizike ne mogu se poništiti. Niže ograničenje brzine znači kraći zaustavni put, što smanjuje broj nesreća i težinu ozljeda”, objasnio je Jaschinsky. Više autobusnih i željezničkih veza također je važno kao dodatna preventivna mjera. U zajednicama i gradovima postoji potreba za smirivanjem prometa i prometnim planiranjem koje je usmjereno na sigurnost djece i starijih osoba. Biciklističku infrastrukturu također treba proširiti u ruralnim područjima.
