Hrvatska
Hrvatska: Organizatorima koncerata dodijeljen novac, nekima i po 300 tisuća kuna

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske osiguralo je potporu u iznosu od 5.226.000,00 u sklopu potpore kulturnom i kreativnom sektoru, ugroženom uslijed pandemije. Akcija je provedena skupa s Hrvatskom glazbenom unijom.
Kako stoji na službenim stranicama HGU zaprimljeno su 259 prijave, a odobreno je njih 92 za 166 različitih koncerata.
Kako je vidljivo iz objavljenih podataka najveće potpore u iznosu od 300.000 kuna dobili su Prljavo kazalište, Gibonni, Tony Cetinski i Petar Grašo za svoje koncerte u pulskoj Areni u svibnju i lipnju 2021. Isti iznos dobila je i organizacija koncerta Parnog valjka u zagrebačkoj Areni, koji bi se trebao održati u svibnju.
Dodatnih 125.000 kuna dobili su Prljavo kazalište i Petar Grašo za planirane koncerte u Zadru koji bi se trebali održati u svibnju ili lipnju. Također i Gibonni je dobio dodatnih 125.000 kuna za svoje koncerte u Osijeku, Dubrovniku i Solinu.
Marko Perković Thompson za svoj koncert u Spaladium Areni, koji je planiran sljedeći mjesec, dobio je iznos od 150.000 kuna. Organizatori koncerata Hladnog piva, Darka Rundek & Ekipe, Bare & Majki, Josipe Lisac, Damira Urbana, Tomislava Bralića i klapa Intrade, Leta 3, Massima i 4 Tenora dobili su po 100.000 kuna.
Iznos od 80.000 kuna dobio je dvodnevni festival Antivalentinovo na kojemu bi trebali nastupiti Psihomodopop i Let 3. Podjednak iznos dobili su i Nina Badrić, Mija Dimšić i Marko Tolja za svoje koncerte na ljetnoj pozornici u Opatiji.
Nešto manji iznos, 70.000 kuna dobit će FIBRA Festival Split i Damir Kedžo. Dodatnih 50.000 kuna dobit će i organizacija koncerta Nine Badrić u Solinu. Također, organizacija koncerta u Slinu za Damira Urban te grupe Silente, Amire Medunjanin, Pipschips&Videoclips, Brkovi, Massima te Mije Dimšić dobiti će spomenuti iznos.
“Zbog velikog broja interesantnih i relevantnih prijedloga, Stručna komisija je bila prinuđena dodjeljivati iznose niže od zatraženih ili smanjivati broj koncerata u odobrenim projektima”, ističu iz HGU.
Također iz HGU su istaknuli i kako spomenuti novac ne ide glazbenicima te da oni od njega neće dobiti ni lipe. Ta sredstva su namijenjena organizaciji koncerata i pokrivanju produkcijskih troškova (najam prostora, tehnike, razglas, rasvjeta, zaštitarska služba, covid mjere, dezinfekcijska sredstva i sl.).
Glazbenici su pristali da svoju zaradu ostvare od prodaje ulaznica, i to u smanjenim koncertnim kapacitetima, čime su pristali da nastupaju za bitno manje iznose od uobičajenih, kako bi dali svoj doprinos spasu djelatnosti koja je, uz turizam i ugostiteljstvo, najviše stradala”, stoji na službenim stranicama HGU.
- Pijani vozač fijakera u Austriji izašao na autoput
- Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
- Vozilom od 3 milijuna eura jurio 122 km/h Bečom pa ostao bez vozila
- Austrija: Betonski blok od 100 kg prikliještio radnika, teško je ozlijeđen
- Wiener Linien s rekordnih 1,3 milijuna stalnih putnika

Hrvatska
Tri hrvatske destinacije među top 10 najpopularnijih europskih destinacija

Svjetski poznati portal o putovanjima European Best Destinations objavio je listu 20 najpopularnijih europskih destinacija za 2025. godinu. Popis je rezultat glasanja 1,2 milijuna turista iz 158 zemalja. Među top 10 destinacija našle su se tri hrvatske lokacije.
Monako je zauzeo prvo mjesto, poznat po luksuzu, Formuli 1 i statusu porezne oaze. Smješten na Azurnoj obali, Monako je jedna od najmanjih država na svijetu s površinom manjom od 2 četvorna kilometra, ali dom za više od 38.000 stanovnika. Više od trećine njih su milijunaši. Kneževina Grimaldi upravlja više od sedam stoljeća, a glavni izvor prihoda nije turizam, već usluge i bankarski sektor, prenosi Index.hr.
Na drugom mjestu našla se Riga, dok su Dubrovnik i Cavtat zauzeli treće mjesto, potvrđujući popularnost Hrvatske kao turističke destinacije.
Mljet je na visokom osmom mjestu. Smješten u južnoj Dalmaciji, poznat je po Nacionalnom parku i dva slana jezera, Velikom i Malom jezeru, koja su povezana s otvorenim morem. Mljet je također poznat po bogatoj povijesti i legendama, uključujući onu o nimfi Kalipso koja je držala Odiseja zatočenim sedam godina. Osim toga, otok nudi gustu borovu šumu, razvedenu obalu i mirnu atmosferu, idealnu za bijeg od gradske vreve.
Hrvatska
Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar

U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.
1. Kroz sustav e-Građani
Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.
2. Poštanske obavijesti
Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.
3. Izravni upit u policijskoj postaji
Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.
4. Mobilne aplikacije
Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.
5. Društvene mreže i forumi
Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.
6. Provjera statusa vozačke dozvole
Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.
Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj

Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.