Austrija
Austrija uvodi ‘ulazne testove’ nakon lockdowna
Ono o čemu se jučer glasno nagađalo čini se da je danas dobilo i svoju potvrdu. Prema dobro upućenim izvorima iz austrijskog dnevnog lista Kurier, Vlada se uspjela dogovoriti s dijelom oporbe o novoj strategiji testiranja koja uključuje i takozvane “ulazne testove”. Potvrđeno je da se s novim pristupom slažu i socijalni partneri, ali i predstavnici austrijskih pokrajina.
Podsjećamo austrijska oporba blokirala je prijedlog austrijske vlade koji je izvorno predviđao je da se svaki građanin Austrije negativnim testom može osloboditi lockdowna i tako neograničeno koristiti trgovinu, ali i gastronomiju. Oporba je to iz različitih razloga odbila i srušila, a blokada zakona u Saveznom vijeću rezultirala bi kašnjenjem od oko dva mjeseca.
Prema pisanju Kuriera, ali i APA-e, vladajuća koalicija uspjela je sada postići dogovor sa Socijaldemokratima o ključnim točkama novog plana za testiranje. Novi plan gastronomiju i maloprodaju ostavlja po strani. Točan prijedlog zakona tek se razrađuje i trebao bi biti dostupan u utorak nakon što se prijedlogom pozabavi i zdravstveno povjerenstvo. Odluka u Nacionalnom vijeću trebala bi se donijeti u četvrtak, a s podrškom Socijaldemokratske stranke (SPÖ) za to više neće biti prepreka.
Prema prvim informacijama prisustvovanje događajima s 20 i više sudionika, ali i posjeta hotelima, bit će moguća samo uz negativan test ne stariji od 48 sati. Posjedovanje testa trebali bi provjeravati organizatori. Oni će imati mogućnost ponuditi test na licu mjesta, a materijali za testiranje bit će im ponuđeni besplatno od strane države i odnosno pokrajine. Iz obveze će biti isključeni ljudi koji su preboljeli infekciju koronavirusom u posljednja tri mjeseca.
Planira se i uvođenje tjednih testiranja. Obveza tjednog testiranja vrijedit će za određena profesionalna zanimanja, prije svega za pružatelje usluga poput frizera, kozmetičara i masera. Prema nacrtu, obveza tjednog testiranja bi se trebala odnositi i na učitelje, vrtićko osoblje, konduktere, fitnes trenere, učitelje plesa, konobare te osoblje koje radi u kontaktima s kupcima.
Alternativa testiranju trebala bi biti obveza nošenja FFFP 2 maske. Test će biti moguće provesti i tijekom radnog vremena, a socijalni partneri rade na dogovoru o zaštiti radnika te na zaštiti od otkaza u slučaju pozitivnog testa.
Što se tiče školstva, ministar obrazovanja Heinz Faßmann (ÖVP) trebao bi predstaviti pojedinosti vezane za takozvana “jednostavna samotestiranja” učenika u školama. Austrijska vlada planira dodatne konzultacije sa stručnjacima iz područja zdravstva.
Što se tiče organizacije i infrastrukture potrebne za provođenje testiranja u planu je da austrijske pokrajine u suradnju sa zdravstvenim vlastima osiguranju i ponude testnu infrastrukturu. Prema nacrtu, ispitivanja će biti moguće provoditi izravno u tvrtkama, ljekarnama ili laboratorijima.
Premijer Sebastian Kurz (ÖVP) u pisanoj izjavi naglasio je da je cilj zadržati proces zaraze što je više moguće pod kontrolom. To se planira sa što više testiranja u fazi nakon lockdowna. Naravno, još nije precizirano do kada će lockdown trajati. Prema trenutnim planovima, trebao bi trajati još dva tjedna. Više informacija će biti poznato u sljedećim danima kada bi se biti poznata i jasna pravila i službeni pravilnik koji bi u četvrtak trebao biti usvojen.
- Stanovnici Austrije ove zime su potrošili znatno manje plina i struje
- Austrija se želi približiti NATO-u
- Provalnici s gradilišta u Beču htjeli su pobjeći e-skuterima
- WIFO: Udio stranih radnika u Austriji do 2028. godine biti će 29 posto
- Zbog previše buke pijani Bečanin nasrnuo na građevinske radnike i prijetio im nožem
Austrija
Stanovnici Austrije ove zime su potrošili znatno manje plina i struje
U Austriji se zimi 2023./24. trošilo manje plina i struje nego u zimskoj polovici 2022./23. Potrošnja električne energije pala je za 1,3 posto, a potrošnja plina čak za sedam posto, pokazuju podaci energetskog regulatora E-Control.
Znatno manje plina povučeno je i iz skladišta, krajem ožujka, na kraju zime, skladišta su bila popunjena oko tri četvrtine (sa 72,4 TWh), dakle značajno bolje nego prije godinu dana.
Austrija je i ove zime ostvarila suficit u izvozu električne energije, iako vrlo mali. U zimskim mjesecima izvezeno je za petinu više struje, a uvezeno za četvrtinu manje.
Uz pad potrošnje, tome je najviše pridonijelo povećanje količine električne energije predane u javnu mrežu za 18 posto.
Tijekom zime u Austriju je u mrežu isporučeno 33,7 TWh (milijardi kWh) električne energije, od čega je više od polovice došlo iz hidroelektrana (51 posto), oko 17 posto iz vjetroturbina i oko 13 posto iz termoelektrana. Samo u ožujku u javnu je mrežu isporučeno gotovo jedanaest posto više električne energije od 5,59 TWh nego u istom mjesecu prošle godine.
Više električne energije stiglo je iz hidroelektrana za 12,5 posto i iz vjetroelektrana za 24,8 posto, dok je istovremeno proizvodnja iz termoelektrana smanjena za 28,4 posto. To znači da su hidroelektrane proizvele polovicu, a termoelektrane tek deset posto električne energije, a vjetroelektrane 18,6 posto.
E-Control procjenjuje da je u ožujku 588 GWh ili jedanaest posto konačne potrošnje potjecalo iz fotonapona. Međutim, velik dio toga ne ulazi u javnu mrežu.
Austrija
Austrija se želi približiti NATO-u
Austrija, zajedno s Irskom, Maltom i Švicarskom, želi intenzivirati razmjenu s NATO-om. Četiri neutralne zemlje uputile su odgovarajuće pismo vojnom savezu u prosincu, kako je izvijestio “Presse” (izdanje od utorka).
S obzirom na ruski agresorski rat u Ukrajini, partnerstvo sa savezom je od “rastućeg značaja”, piše list.
Situacija na kontinentu znatno se pogoršala i nestabilna je. Zato sada želimo ojačati suradnju s NATO-om. Posebno kada je riječ o “zajedničkim vrijednostima”, Austrija, Malta, Irska i Švicarska su “najbliži NATO partneri”, pišu četiri neutralne države koje djeluju kao WEP4 (zapadnoeuropski partneri).
“Non-paper” koji je savezu predan krajem prošle godine sadrži vrlo konkretne prijedloge kako bi se suradnja mogla unaprijediti. WEP4 želi imati redovite razmjene i priliku sudjelovati u dodatnim vježbama.
Oni također žele povlašteni pristup dokumentima i informacijama NATO-a “na temelju međusobnog povjerenja” i postojećih sigurnosnih sporazuma.
Ministarstvo vanjskih poslova u Beču objasnilo je WEP4 suradnju oštrijim “geopolitičkim vjetrovima”. Neutralnost sama po sebi ne stvara sigurnost, ali ulazak u NATO “naravno nije problem”.
Austrija
WIFO: Udio stranih radnika u Austriji do 2028. godine biti će 29 posto
Institut za ekonomska istraživanja (WIFO) očekuje slab gospodarski rast do 2028. godine. Institut je u utorak objavio da će se gospodarska proizvodnja povećavati za oko 1,25 posto godišnje tijekom pet godina srednjoročne prognoze. Izgledi su, dakle, nešto lošiji nego prije godinu dana. Očekuje se da će inflacija dosegnuti ciljanu vrijednost od dva posto do 2027. godine. Zauzvrat, očekuje se da će nedostatak radne snage smanjiti stopu nezaposlenosti.
Do 2022. činilo se da je gospodarstvo na putu oporavka od krize izazvane koronavirusom 2020. godine. Nakon nove recesije 2023. više nema naznaka iznadprosječnog rasta. Prema predviđanjima WIFO-a, austrijsko gospodarstvo do 2028. neće nadoknaditi gubitak u stvaranju vrijednosti uzrokovan recesijom 2023.
Prema prognozi, očekuje se pad stope nezaposlenosti sa 6,8 posto na 5,7 posto do 2028. godine.
Ponuda radne snage će se ipak povećati jer dolazi sve više stranih radnika, očekuju u WIFO-u. Očekuje se da će udio stranih radnika u ukupnoj zaposlenosti do 2028. porasti na gotovo 29 posto – što bi bilo više nego dvostruko više nego 2010. (13,8 posto).
Realne plaće po stanovniku ove bi godine trebale porasti toliko da će nadoknaditi gubitke iz prethodne dvije godine. Sljedećih godina porast dohotka po stanovniku nastavit će se smanjivati, no tijekom cijelog razdoblja 2024. – 2028. očekuje se da će realne plaće rasti brže od produktivnosti (plus 0,4 posto godišnje). Jedinični troškovi rada stoga će također vjerojatno rasti svake godine.
U idućih pet godina WIFO očekuje da će državni deficiti biti nešto ispod tri posto i da će državni dug nastaviti blago rasti – i u apsolutnim iznosima i kao udio u bruto domaćem proizvodu (BDP). Očekuje se da će 2028. godine dug dosegnuti 450 milijardi eura ili 78 posto BDP-a “i time biti znatno iznad zahtjeva revidiranog europskog fiskalnog okvira, što bi podrazumijevalo pokretanje ‘procedure prekomjernog deficita’”, navodi WIFO.
“Trenutna prognoza suočava se s brojnim negativnim rizicima”, pišu autori Josef Baumgartner, Serguei Kaniovski i Hans Pitlik. Njihov je popis dugačak: sukob na Bliskom istoku i rat u Ukrajini, nova uska grla u opskrbi i naglo povećanje cijena energije, žitarica i sirovina, nove, opasnije varijante koronavirusa, problemi u kineskom gospodarstvu koji bi mogli negativno utjecati na cjelokupno globalno gospodarstvo – do uključujući i invaziju Kine na Tajvan.
