Beč
SVJETSKA LJESTVICA OPORAVKA: Beč najbliže izlasku iz krize

Pandemija koronavirusa do temelja je uzdrmala svjetsku ekonomiju i doslovno na koljena bacila mnoge europske i svjetske gradove. Prema prognozama svih relevantnih stručnjaka oporavak bi mogao biti dug i bolan, ali neki gradovi i države bi iz krize mogli izaći puno prije ostalih. Jedna od najvećih i najsnažnijih svjetskih tvrtki za promet nekretninama (CBRE) napravila je zanimljivu ljestvicu koja prati oporavak svjetskih tržišta.
CBRE je objavio ljestvicu koja pokazuje index oporavka gradova. Bodovi na ljestvici se dodjeljuju u 12 kategorija, a na osnovu toga izračunava se vrijednost indexa koji pokazuje stupanj oporavka od pandemije koronavirusa u ekonomskom, ali i socijalnom smislu. S 4 od 5 mogućih bodova, Beč predvodi index ljestvice oporavka. Od svih gradova uključenih ne ljestvici, Beč se najbolje oporavlja u svijetu, a slijede Shanghai i Pariz.
“Beč predvodi svijet u ekonomskim aktivnostima s 5 bodova što je i najbolji rezultat, dok su maloprodaja, mobilnost i radna mjesta ocijenjeni s 4 do 4,5 bodova. Beč ima globalni prosjek od 2 boda koji ocjenjuje turističke aktivnosti”, – ističe Dr. Andreas Ridder, izvršni direktor CBRE Austrija.
Turizam će se od svih grana najsporije oporavljati svijetu, a samo je London ocijenjen s 3 boda u CBRE indeksu oporavka za turizam. Svi ostali gradovi imaju nižu vrijednost. U svakom slučaju veliko priznanje za Beč i sigurno dašak optimizma za budućnost.
R.P
Foto: pixabay.com

Austrija
Bečki gradonačelnik Ludwig želi olakšati dobiavnje austrijskog državljanstva

U intervjuu za ORF povodom predstojećih izbora u Beču 2025., aktualni gradonačelnik Michael Ludwig (SPÖ) izjavio je kako mu je cilj ponoviti izborni rezultat iz prošle godine, kada je njegova stranka osvojila 41,5 % glasova. Istaknuo je da bi Beč trebao imati stabilnu dvostranačku koaliciju, ali je isključio mogućnost suradnje s FPÖ-om.
Lakši pristup austrijskom državljanstvu
Ludwig je posebno naglasio potrebu za olakšavanjem uvjeta za stjecanje austrijskog državljanstva. Prema njegovim riječima, trenutni kriteriji – osobito financijski uvjeti – previše su strogi. Mnogi ljudi koji rade u slabije plaćenim zanimanjima ne mogu si priuštiti troškove postupka. Upozorio je i da trećina punoljetnih osoba u Beču nema pravo glasa, jer nemaju državljanstvo, što smatra problematičnim za demokratsku reprezentaciju.
Stav prema migracijama i socijalnim davanjima
Ludwig je odbacio tvrdnje da je visina socijalne pomoći u Beču uzrok većeg doseljavanja, rekavši da pet saveznih pokrajina troši više na socijalne transfere po glavi stanovnika nego Beč. Prema njemu, radi se o mitu koji ne odgovara stvarnosti.
Također je predložio reformu socijalnog sustava, koja bi uključivala:
- aktivaciju svih radno sposobnih osoba putem Zavoda za zapošljavanje (AMS),
- uvođenje dječjeg temeljnog osiguranja,
- i rezidencijsku obvezu za korisnike pomoći.
Obrazovni sustav pod opterećenjem
Govoreći o izazovima u obrazovanju, Ludwig je priznao da je bečki obrazovni sustav pod velikim pritiskom, djelomično i zato što Beč preuzima integracijske zadatke i za druge pokrajine. Kao primjer naveo je integraciju 4.500 ukrajinske djece tijekom prošle školske godine. Najavio je zapošljavanje dodatnog osoblja u školama i vrtićima.
Ludwig je izrazio spremnost za sudjelovanje u budućim mjerama štednje na saveznoj razini, ali je naglasio kako većinu državnog proračuna kontrolira savezna vlast, a ne gradovi i regije.
Na kraju je istaknuo da je otvoren za koalicije s različitim strankama – osim s FPÖ-om, s kojim smatra da postoje prevelike razlike u pogledu na društvo i ljude.
Beč
Beč testira nove vrste asfalta

Asfalt se ljeti vrlo brzo zagrijava zbog čega nastaju veliki toplinski otoci, osobito u gradskim središtima. Iz tog razloga Beč u okviru pilot-projekta testira nove mogućnosti asfaltiranja.
U gradu je nerijetko teško ne pribjeći asfaltu. Čvrsta podloga nužna je za biciklističke staze i nogostupe. No, problem predstavlja činjenica da se asfalt brzo zagrijava i ne propušta vodu, čime izravno šteti klimi i okolišu.
Upravo je zato austrijska prijestolnica u potrazi za alternativama, a njihovo će se testiranje provesti na biciklističkoj stazi u blizini rijeke Liesingbach. Boja, kamen i vezivno sredstvo odlučujući su faktori kada je riječ o zagrijavanju asfaltne površine koja je izložena sunčevoj svjetlosti.
Potraga za inovativnom podlogom koja je pogodna za vožnju biciklom, dječja kolica i invalidska kolica te na kojoj ne dolazi do drmanja u vožnji odnosno kretanju dugo je trajala. Glavni je cilj bio da propušta vodu, a time je i ekološki prihvatljiva.
U suradnji s Tehničkim sveučilištem u Beču proizvedene su četiri različite asfaltne mješavine od kojih je jedna uobičajeni asfalt, a preostale tri su takozvani hladni pločnici. „Hladni pločnici” međusobno se razlikuju po kamenu, boji i vezivnom sredstvu.
Spomenute asfaltne mješavine nanesene su jedna do druge na 80 metara dugoj dionici biciklističke staze u blizini rijeke Liesingbach. Ondje su postavljeni i senzori temperature i vlažnosti koji pružaju mjerne podatke o učincima tih podloga na rast temperature u okolnom području.
Projekt će trajati tri godine, a asfalt odnosno asfaltna mješavina koja se pokaže kao najbolje rješenje u budućnosti će se koristiti i u ostatku Beča. Jer glavni je cilj rashladiti grad.
Austrija
Neos predlaže spajanje bečkih kotara kako bi se smanjili troškovi

Bečki Neos ulazi u predizbornu kampanju za gradsko vijeće s dvjema vodećim figurama – Bettinom Emmerling, koja je preuzela ulogu zamjenice gradonačelnika nakon što je Christoph Wiederkehr postao ministar obrazovanja, i Selmom Arapović, šeficom kluba vijećnika.
U intervjuu za Standard, Arapović je iznijela prijedlog koji je izazvao pažnju: broj bečkih okruga bi se mogao smanjiti. “Ne trebamo 23 okružna predstojnika s njihovim zamjenicima. To je previše”, izjavila je, aludirajući na visoke troškove administracije. Dodala je kako je to područje gdje se jasno može uštedjeti – “u politici”.
List Standard pritom je spomenuo mogućnost spajanja pojedinih okruga, na što je Arapović odgovorila afirmativno: “Da. To je sloboda koju imamo.”
Osim smanjenja broja okruga, Neos vidi dodatni prostor za štednju u ukidanju funkcija gradskih vijećnika bez resora, smanjenju stranačkog financiranja te racionalizaciji ulaganja u biciklističku infrastrukturu. Trenutni dug glavnog grada Austrije iznosi oko 15 milijardi eura, pa je, prema Neosu, vrijeme za ozbiljne mjere štednje.
You must be logged in to post a comment Login