Otprilike dvanaest posto stanovnika Austrije. a to je 1,1 milijun, prošle je godine bilo pogođeno umjerenim ili teškim nedostatkom hrane. To znači da su morali ograničiti kvalitetu ili količinu ili oboje kada je u pitanju opskrba hranom. To je bio rezultat nedavnog istraživanja.

Istraživanje na oko 2000 ljudi u dobi od 16 i više godina predstavljeno je u četvrtak na simpoziju koji je organizirao Gesundheit Österreich GmbH (GÖG) u Beču – nekoliko dana nakon općeg izvješća o siromaštvu Austrijske statistike. Prema mišljenju socijalnog stručnjaka Martina Schenka, aktualno istraživanje slaže se sa statistikama, ali prije svega pokazuje da postoje određene praznine u općenito dobrom domaćem socijalnom sustavu.

Prema istraživanju, oko 420.000 ljudi čak spada u kategoriju “teškog prehrambenog siromaštva”. To znači da su ponekad morali nehotice preskakati obroke ili cijeli dan nisu imali što jesti jer im je novac hitnije trebao za stanarinu ili račune za struju.

Gotovo 13 posto ispitanih s maloljetnicima u kućanstvu u posljednjih je dvanaest mjeseci bilo zabrinuto da njihova djeca nemaju dovoljno hrane. Otprilike petina ispitanih izjavila je da ne može večerati s prijateljima, poznanicima, rođacima ili u restoranu ili pozvati druge na jelo.

Prema istraživanju, posebno su pogođeni mlađi ljudi, bolesni, niskoobrazovani i nezaposleni. Pogođeni bi više pažnje pri kupnji htjeli posvetiti zdravoj hrani i kvaliteti. Najveće prepreke su nedostatak financijskih sredstava, nedostatak vremena i nedostatak pristupačnih opcija.

Prema mišljenju stručnjaka, mjere kao što su besplatna komunalna prehrana, smanjenje PDV-a na voće, povrće i mahunarke te promicanje socijalnih tržišta u kombinaciji s mjerama ponašanja poput povećanja nutricionističke pismenosti bile bi jako dobro.

Prema socijalnom stručnjaku Schenku, određene skupine nisu obuhvaćene socijalnom pomoći, kao što pokazuje istraživanje siromaštva u hrani, rekao je Schenk u intervjuu za radio Ö1. Posebno su često pogođeni samohrani roditelji, obitelji s više djece i kućanstva s kroničnim bolesnicima.

Bilo siromaštvo ili nestašica hrane – oboje ima posljedice ne samo za one koji su izravno pogođeni, već i za društvo u cjelini. Utječe na obrazovanje djece i zdravlje svih pogođenih. Manje prilika za karijeru i bolesti opteretilo bi državne sustave manjim prihodima i dodatnim troškovima.

Studija OECD-a nedavno je procijenila dodatne troškove uzrokovane siromaštvom djece u Austriji na 17 milijardi eura, rekao je Schenk. Ovdje se zalagao za ponude poput toplog obroka u školi. Strukturno, Schenk zagovara kombiniranje socijalnog indeksa i indeksa mogućnosti – oba identificiraju one škole u kojima je udio djece iz obitelji u riziku od siromaštva posebno visok. Tu bi se kroz financijsko izravnanje moralo usmjeriti više sredstava. Druga strukturna mjera je više cjelodnevnih škola kako bi se povećale obrazovne mogućnosti pogođene djece.

Mnogi porezni obveznici tjednima nestrpljivo čekaju isplatu porezne olakšice za 2023. Mnogi su isto tako već i predali usklađenje poreza na plaće.

Milijuni ljudi u Austriji već su završili procjenu izravnavanja poreza za 2023. godinu. No, mnogi od njih još uvijek čekaju na isplatu kredita. Povrat poreza će se ove godine vjerojatno znatno povećati.

Zaposlenici na svom FinanzOnline računu (FON) mogu vidjeti je li usklađenje poreza na plaće još u obradi ili je obavijest već zaprimljena. Osobito samohrani roditelji i samohrani radnici svakako bi ove godine trebali provesti porezno ujednačavanje kako bi se dječji doplatak od 60 eura brže isplaćivao. Izvijestio je Finanz.at.

U načelu, porezna uprava ima do šest mjeseci da obradi zahtjev i podnositelju zahtjeva pošalje rješenje o rezultatu procjene zaposlenika. Ako postoji dio za isplatu, on se može prenijeti ili isplatiti nakon dostave obavijesti. U slučaju dodatnih zahtjeva – tj. upita ili zahtjeva BMF-a u vezi s poreznim izjednačavanjem – vrijeme obrade može biti duže. Međutim, obrada i plaćanje obično se odvijaju u roku od nekoliko tjedana.

To znači da bi plaćanje kredita iz 2023. vjerojatno trebalo biti izvršeno najkasnije do rujna 2024., pod uvjetom da je potrebno maksimalno vrijeme obrade i da se ne podnose dodatni zahtjevi.

U slučaju procjene zaposlenika bez prijave, koja će se od 1. srpnja 2024. godine automatski provoditi za sve osobe koje nisu izvršile vlastitu poreznu naknadu, porezni povrat će se isplatiti u roku od 11 dana, kako najavljuje sam BMF. Međutim, u prosjeku to rezultira znatno nižim iznosima nego ako sami provodite procjene. Moguća je razlika do 500 eura, kako je ekskluzivno objavio Finanz.at. U posljednjoj procjeni za 2022. to je utjecalo na oko 1,7 milijuna zaposlenika.

Porezno izravnanje za 2023. godinu možete predati već sada, čak i ako godišnja obračunska lista još nije poslana poreznoj upravi. Međutim, do obrade od strane nadležnih tijela može doći tek kada su dostupni svi dokumenti i podaci za godinu koja se procjenjuje. I ove se godine ispravak poreza na dohodak može podnijeti u roku od nekoliko minuta pomoću nove porezne aplikacije.

Ove godine svi koji potpadaju pod obveznu procjenu dužni su poreznoj upravi najkasnije do 30. travnja 2024. predati procjenu zaposlenika u papirnatom obliku putem obrasca L1 ili u elektroničkom obliku putem FinanzOnline ili porezne aplikacije.

Državni guverner Markus Wallner (ÖVP) zalaže se za mjere koje rad s punim radnim vremenom čine privlačnijim. Predlaže neoporezivi bonus za puno radno vrijeme od 1000 eura i neoporezivi prekovremeni rad.

U aktualnoj raspravi o radnom vremenu, Wallner poziva na mjere “koje rad s punim radnim vremenom i predanost čine više nego privlačnima”. Predložio je 1000 eura bonusa za puno radno vrijeme, neoporezive prekovremene i olakšice za zaposlene umirovljenike. Puno radno vrijeme i dodatni rad trebali bi postati privlačni, rekao je Wallner.

Dogovori o radnom vremenu stvar su socijalnih partnera, tu se to pitanje rješava desetljećima, ustvrdio je državni guverner. Umjesto toga, potrebne su mjere kako bi učinak bio isplativ. “Godišnji, neoporezivi bonus za puno radno vrijeme od 1.000 eura bio bi koristan poticaj”, rekao je Wallner. Osim toga, cilj može biti samo “da sav prekovremeni rad bude potpuno oslobođen poreza kako bi se podržali oni koji rade više nego što moraju”. Pritom se niži raspon dohotka mora rasteretiti kako bi bila veća razlika između zarađenog i nezarađenog dohotka.

Mnogi umirovljenici su voljni raditi, a u gospodarstvu postoji velika potreba za kadrovima, no velika su prepreka pravila o dodatnim primanjima. Wallner je predložio poboljšanje: „Svatko tko odlazi raditi u redovnoj mirovini trebao bi moći zaraditi dodatnih 1000 eura mjesečno bez poreza i carine. To što kao umirovljenik i dalje plaćate doprinose za mirovinsko osiguranje je mana u sustavu.”