Plaće u Hrvatskoj posljednjih godina rastu znatno brže nego što su mnogi očekivali, a razlika u primanjima u odnosu na Austriju i Njemačku postupno se smanjuje. Hrvatska još uvijek nije dosegnula razinu plaća svojih zapadnih susjeda, ali službeni podaci pokazuju da se zaostatak više ne povećava – upravo suprotno, u pojedinim pokazateljima Hrvatska posljednjih godina ostvaruje vrlo snažan rast.

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u Hrvatskoj u lipnju 2026. iznosila je 1.555 eura, dok je prosječna bruto plaća dosegnula 2.184 eura. U odnosu na lipanj prošle godine neto plaća porasla je 7,7 posto, a realno, nakon uračunavanja inflacije, 3,1 posto.

Hrvatska više ne raste sporo

Podaci posljednjih godina pokazuju važnu promjenu. Hrvatska više nije zemlja u kojoj plaće rastu tek nekoliko posto godišnje. Rast je posljednjih godina znatno snažniji.

U prvih šest mjeseci 2026. prosječna neto plaća iznosila je 1.542 eura, što je 7,7 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije. Prosječna bruto plaća dosegnula je 2.163 eura i bila je 8,8 posto veća nego godinu ranije.

Još je važnije da se rast ne vidi samo u prosjeku. U lipnju je medijalna neto plaća iznosila 1.345 eura, što znači da je polovica zaposlenih primala manje, a polovica više od tog iznosa.

To je važan pokazatelj jer prosječna plaća može biti pod utjecajem vrlo visokih primanja manjeg broja zaposlenih.

Austrija je i dalje ispred, ali Hrvatska smanjuje zaostatak

Austrija i dalje ima znatno veće plaće. Prema OECD-u, prosječna godišnja bruto plaća u Austriji iznosila je 60.749 eura u 2024., a u 2025. porasla je na 63.054 eura. To odgovara povećanju od 3,8 posto.

Na prvi pogled razlika između Hrvatske i Austrije i dalje je velika. Međutim, kada se promatra dugoročniji trend, vidi se da hrvatske plaće rastu mnogo bržim tempom.

OECD-ovi podaci o prosječnim godišnjim plaćama pokazuju da je hrvatska prosječna godišnja plaća u tekućim cijenama porasla s oko 13.000 eura sredinom prošlog desetljeća na više od 22.000 eura u 2024. godini.

Drugim riječima, Hrvatska se posljednjih godina približava puno brže nego što je to bio slučaj ranije.

Njemačka ostaje najteži cilj

Kod Njemačke je razlika još uvijek veća. OECD za 2025. navodi prosječnu bruto godišnju plaću od 93.985 eura. To je znatno iznad austrijske razine, a Hrvatska je još uvijek daleko ispod njemačkog prosjeka.

No ni ovdje nije nevažan smjer kretanja.

Njemačka je posljednjih godina također povećavala plaće, ali Hrvatska je u istom razdoblju bilježila vrlo snažan nominalni rast. Hrvatski bruto i neto primici danas su osjetno viši nego prije nekoliko godina, a rast plaća postao je jedan od najvažnijih ekonomskih trendova u zemlji.

I minimalna plaća pokazuje koliko se Hrvatska promijenila

Jedan od najzanimljivijih pokazatelja je minimalna plaća. Eurostatovi podaci pokazuju da je hrvatska minimalna plaća, kada se prilagodi razlikama u cijenama i izrazi u standardima kupovne moći, između 2015. i 2025. više nego udvostručena. Hrvatska je u tom razdoblju bila među državama s najvećim rastom minimalne plaće u Europskoj uniji.

To ne znači da je životni standard u Hrvatskoj automatski dostigao Austriju ili Njemačku. Troškovi stanovanja, hrane, usluga i drugih osnovnih potreba također igraju veliku ulogu.

Ali trend je jasan: hrvatske plaće rastu, i to znatno brže nego prije.

Sve je važnije koliko se za plaću može kupiti

Usporedba plaća samo u eurima nije dovoljna. Ista plaća ne znači jednaku kupovnu moć u Zagrebu, Beču i Münchenu.

Eurostat upravo zato koristi pokazatelje koji uzimaju u obzir razlike u razini cijena. Prema takvoj usporedbi, razlike u plaćama među europskim državama znatno su manje kada se primanja promatraju kroz kupovnu moć, nego kada se jednostavno uspoređuju iznosi u eurima.

To je posebno važno za Hrvatsku. Plaća od 1.500 ili 1.600 eura u Hrvatskoj ne predstavlja istu ekonomsku situaciju kao jednaki iznos u Austriji, gdje su mnogi troškovi života viši.

Hrvatska više nije ista zemlja kao prije deset godina

Brojke zato šalju zanimljivu poruku. Hrvatska još uvijek zaostaje za Austrijom i Njemačkom po plaćama i bilo bi pogrešno tvrditi suprotno.

Ali jednako bi pogrešno bilo zanemariti koliko se Hrvatska promijenila.

Prosječna neto plaća danas je iznad 1.500 eura, plaće rastu po stopama koje su posljednjih godina među najvišima u Europskoj uniji, a razlika u primanjima u odnosu na bogatije članice EU-a postupno se smanjuje.

Za Hrvatsku je to važna promjena. Ne zato što je već dostigla Austriju ili Njemačku, nego zato što se prvi put nakon dugo vremena sve jasnije vidi smjer prema gore.

Ako se sadašnji trend rasta plaća nastavi, pitanje više nije samo koliko Hrvatska zaostaje za Austrijom i Njemačkom, nego i koliko će joj godina trebati da taj zaostatak dodatno smanji.