Na hrvatskim granicama više ništa nije kao prije. Putnici koji u Hrvatsku dolaze iz zemalja izvan Europske unije suočavaju se s novim sustavom kontrole koji donosi fotografiranje lica, uzimanje otisaka prstiju i digitalno evidentiranje svakog ulaska i izlaska iz schengenskog prostora.
Riječ je o europskom Sustavu ulaska/izlaska, poznatom pod kraticom EES (Entry/Exit System), koji je od 10. travnja 2026. u potpunosti u primjeni na vanjskim granicama schengenskog prostora. Hrvatska je među državama koje ga primjenjuju na kopnenim, zračnim i morskim granicama.
Što se događa na granici?
Za državljane trećih zemalja koji podliježu EES-u prilikom prvog ulaska u sustav više nije dovoljno samo pokazati putovnicu.
Policijski službenici uzimaju podatke iz putne isprave, fotografiraju lice putnika i uzimaju otiske četiri prsta desne ruke. Na taj način stvara se digitalni dosje putnika u europskom sustavu.
Na hrvatskim cestovnim graničnim prijelazima putnici koji se prvi put registriraju u EES-u u pravilu moraju izaći iz vozila kako bi se obavila biometrijska registracija.
Nakon toga svaki sljedeći ulazak i izlazak provjerava se usporedbom novih biometrijskih podataka s onima koji su već pohranjeni u sustavu.
Najviše se odnosi na putnike iz BiH, Srbije i drugih zemalja izvan EU-a
Nova pravila posebno su važna za građane Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije i drugih država koje nisu članice Europske unije ili schengenskog prostora.
Među putnicima na koje se sustav odnosi su i državljani Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Kanade, Australije i drugih zemalja izvan EU-a kada u schengenski prostor dolaze na kratkotrajni boravak.
EES se odnosi na putnike kojima je za boravak dopušteno najviše 90 dana unutar bilo kojeg razdoblja od 180 dana.
Hrvati koji žive u BiH nisu obuhvaćeni na isti način
Važno je naglasiti da EES nije sustav koji se primjenjuje na sve osobe koje prelaze hrvatsku granicu.
Hrvatski državljani, bez obzira na to gdje imaju prebivalište, nisu obuhvaćeni EES-om. Isto tako, postoje iznimke za određene kategorije stranaca, među kojima su nositelji boravišnih iskaznica, boravišnih dozvola i viza za dugotrajni boravak, kao i neke druge kategorije propisane europskim pravilima.
To znači da, primjerice, hrvatski državljanin koji živi u Bosni i Hercegovini pri ulasku u Hrvatsku ne prolazi EES registraciju samo zato što ima prebivalište u BiH.
Zašto EU uvodi fotografiranje i otiske?
Glavni cilj sustava je digitalizirati kontrolu vanjskih granica i omogućiti preciznije praćenje ulazaka i izlazaka državljana trećih zemalja.
Dosadašnje pečatiranje putovnica zamijenjeno je elektroničkim zapisom. Sustav bilježi kada je putnik ušao u schengenski prostor, kada ga je napustio te koliko mu je vremena dopušteno ostati.
Na taj se način želi lakše otkriti i prekoračenje dopuštenog boravka. Biometrijski podaci istodobno omogućuju pouzdaniju provjeru identiteta i smanjuju mogućnost zlouporabe tuđih putnih dokumenata.
Na granici se stvaraju i duža čekanja
Jedan od problema koji je pratio uvođenje sustava su duža zadržavanja na pojedinim graničnim prijelazima.
Posebno je zahtjevno kada veći broj putnika prvi put ulazi u sustav. Tada je potrebno obaviti fotografiranje i uzimanje otisaka, zbog čega cijela procedura traje dulje nego klasična kontrola putovnice.
Hrvatski MUP također je ranije upozorio da će se vrijeme kontrole na cestovnim prijelazima u početku produžiti, ali očekuje da će se čekanja postupno smanjivati kako sve veći broj putnika bude imao otvorene EES dosjee.
Tijekom ovogodišnje turističke sezone upravo su biometrijske kontrole dodatno zakomplicirale situaciju na pojedinim prometnim pravcima. Na prijelazu između Hrvatske i Crne Gore, primjerice, putnici su zbog postupka registracije morali izlaziti iz autobusa i jedan po jedan prolaziti ispred kamere.
Podaci se ne čuvaju zauvijek
EES ne stvara trajni dosje koji bi ostao pohranjen bez vremenskog ograničenja.
Prema podacima hrvatskog MUP-a, osobni podaci državljana trećih zemalja u pravilu se čuvaju tri godine nakon posljednjeg izlaska iz schengenskog prostora. Za osobe koje ne napuste područje država članica u dopuštenom roku podaci se mogu čuvati pet godina.
Za samu biometrijsku registraciju putnici ne plaćaju nikakvu naknadu.
Što putnici trebaju znati prije puta?
Za građane trećih zemalja koji prvi put ulaze u Hrvatsku, odnosno schengenski prostor, najvažnije je računati na dodatno vrijeme na granici.
Ako putuju automobilom, može biti potrebno izaći iz vozila radi fotografiranja i uzimanja otisaka. Nakon što je EES dosje jednom kreiran, sljedeći prijelazi trebali bi biti jednostavniji jer se identitet provjerava usporedbom s već pohranjenim podacima.
Hrvatska uz EES ima i Nacionalni program olakšica za određene državljane trećih zemalja koji često prelaze granicu i ne predstavljaju sigurnosni rizik. Odobrenim korisnicima omogućuje se jednostavniji prijelaz pri ponovnim putovanjima.
Granica ulazi u potpuno digitalno doba
Uvođenjem EES-a završava era u kojoj se ulazak u Europsku uniju uglavnom dokazivao pečatom u putovnici.
Od sada se ulasci i izlasci bilježe digitalno, a fotografija lica i otisci prstiju postaju dio sustava kontrole za državljane trećih zemalja koji ulaze u schengenski prostor na kratkotrajni boravak.
Za putnike to znači nešto dužu proceduru, osobito pri prvom ulasku, dok europske institucije i hrvatske vlasti očekuju da će novi sustav dugoročno omogućiti učinkovitiju kontrolu granica i preciznije praćenje boravka stranaca.
