Ljetni toplinski valovi mijenjaju navike europskih turista. Dok dio putnika odustaje od tradicionalnog odmora na Mediteranu i okreće se hladnijim destinacijama poput Norveške ili Švedske, mnogi i dalje biraju Hrvatsku, a kao jedan od glavnih razloga navode – klimatizirani smještaj.
U Švicarskoj, gdje uskoro počinju ljetni praznici, sve više ljudi preispituje isplati li se putovati na jug Europe tijekom razdoblja ekstremnih temperatura. Ipak, iskustva putnika pokazuju da odluka ne ovisi samo o vrućini, već i o uvjetima boravka.
Sve više turista bira hladnije destinacije
Dvadesetogodišnji Jan ove je godine umjesto Mediterana odlučio ljetovati u Norveškoj. Kaže kako nije tražio sunce, već ugodnije temperature.
Tijekom odmora uživao je u temperaturama između 20 i 25 stupnjeva, prirodi i dugim ljetnim večerima, a smatra da bi sjever Europe mogao postati nova omiljena ljetna destinacija za mnoge turiste.
Dodaje kako zbog sve češćih toplinskih valova na Mediteranu ubuduće planira putovati na jug samo tijekom proljeća ili jeseni. Ranije je redovito ljetovao na španjolskom otoku Formenteri, no danas smatra da su ljetne gužve, cijene i visoke temperature postale prevelik izazov.
Sličnu odluku donijela je i 56-godišnja Michelle, koja će zbog velikih vrućina i svog psa ovog ljeta otputovati u Švedsku. Ističe da joj je ovo prvo putovanje na sjever Europe te da se veseli novom iskustvu.
Hrvatska privlači turiste zahvaljujući klimatizaciji
Iako mnogi biraju hladnije krajeve, ima i onih koji su upravo zbog boljih uvjeta otputovali na Jadran.
Mario (37) sa svojom obitelji planirao je ostati u Švicarskoj, ali je u posljednjem trenutku promijenio odluku.
“Jednostavno je bilo prevruće. Čak ni u hotelskoj sobi u Neuchâtelu nismo mogli spavati zbog vrućine”, ispričao je.
Kaže kako su se u Hrvatskoj osjećali ugodnije unatoč visokim temperaturama jer su klimatizirani apartmani i hoteli gotovo standard, čak i u povoljnijem smještaju.
Obitelj tijekom najtoplijeg dijela dana boravi u klimatiziranim restoranima i kafićima, dok osvježenje pronalaze i u moru te na mjestima s rashladnim vodenim raspršivačima. Mario smatra da je dodatna prednost hrvatske obale povjetarac koji ublažava osjećaj sparine, za razliku od velikih gradova u Švicarskoj.
“Coolcation” postaje sve popularniji
Turistički stručnjak Andreas Zgraggen iz organizacije Zug Tourismus potvrđuje kako se posljednjih mjeseci bilježi rast interesa za takozvane “coolcation” odmore, odnosno putovanja u krajeve s ugodnijom klimom.
Prema njegovim riječima, destinacije poput Skandinavije, Kanade i Aljaske bilježe sve veću potražnju tijekom ljeta, no ne smatra da će zbog toga Mediteran izgubiti svoju privlačnost.
Slične podatke iznosi i Janine Zimmerli iz turističke kompanije Dertour Switzerland. Navodi kako oko 14 posto svih ljetnih rezervacija otpada na hladnije destinacije, dok je interes za takva putovanja u odnosu na prošlu godinu porastao za približno 12 posto.
Mediteran i dalje ostaje prvi izbor
Unatoč rastu popularnosti sjevernijih destinacija, turistički stručnjaci ističu da najveći broj putnika i dalje bira zemlje Mediterana.
Zanimljivo je da temperature u popularnim ljetovalištima poput Krete, Santorinija, Antalije, Riminija ili na španjolskoj Costa Bravi često nisu više od onih koje se tijekom toplinskih valova bilježe u Švicarskoj.
Ključna razlika, zaključuju stručnjaci, leži u činjenici da su klimatizirani hoteli, apartmani i restorani u mediteranskim turističkim odredištima već godinama standard, zbog čega mnogi turisti upravo ondje lakše podnose ljetne vrućine.
