Cijene goriva u Austriji u lipnju su znatno pale, iako je državna mjera za ograničavanje cijena goriva istodobno osjetno smanjena. Prema analizi VCÖ-a, takozvana “spritpreisbremse” više nema značajan utjecaj na cijene benzina i dizela.

Dizel je u lipnju u prosjeku bio 13,8 centi jeftiniji po litri nego u svibnju, dok je Eurosuper pojeftinio za 10,5 centi po litri.

Dizel znatno jeftiniji nego u ožujku

Prema podacima koje je analizirao VCÖ, medijalna cijena litre dizela u lipnju iznosila je 1,779 eura. Eurosuper je u istom razdoblju stajao 1,694 eura po litri.

Još je veća razlika u odnosu na vrhunac cijena krajem ožujka. Tada je litra dizela dosezala 2,244 eura, dok trenutačno iznosi 1,699 eura. Razlika je 54,5 centi po litri. Kod Eurosupera cijena je pala s 1,909 na 1,648 eura, odnosno za 26,1 cent.

Mjera smanjena, cijene ipak pale

Posebno je zanimljivo to što je državna mjera za ograničavanje cijena goriva u Austriji smanjena s 4,5 centi po litri u svibnju na samo 1,7 centi u lipnju.

Unatoč tome, cijene na benzinskim crpkama nisu porasle, nego su nastavile padati.

“Spritpreisbremse više nema značajan utjecaj na cijene goriva”, rekao je stručnjak VCÖ-a Michael Schwendinger.

Traže niže transportne cijene

Schwendinger smatra da se iz energetske krize moraju izvući konkretne pouke. Podsjeća da je cijena dizela u ožujku bila izrazito nestabilna te da je samo između 1. i 30. ožujka porasla za 69 centi.

Budući da velik dio teretnog prometa ovisi o dizelu, rast cijena tada se brzo odrazio na troškove prijevoza. VCÖ sada traži da oni koji su zbog skupljeg goriva podizali transportne cijene, nakon pada cijena goriva te cijene ponovno snize.

Uz to, organizacija traži brži prelazak na električne kamione i veće preusmjeravanje tereta na željeznicu, kako bi Austrija postala manje ovisna o uvozu dizela.

Austrija zaostaje za drugima

VCÖ upozorava da Austrija zaostaje u prelasku na električna dostavna vozila. U Nizozemskoj je ove godine 83 posto novoregistriranih malih teretnih vozila na električni pogon, dok je u Austriji taj udio 13,5 posto.

Upozoravaju i da se javni prijevoz i biciklistička infrastruktura moraju brže širiti, jer bi smanjenje ulaganja dugoročno bilo skupo i za građane i za okoliš.

Kako vozači mogu uštedjeti

VCÖ navodi da vozači i sami mogu smanjiti potrošnju goriva. Sporija vožnja, primjerice 100 ili 110 kilometara na sat umjesto 130 na autocesti, vožnja s predviđanjem, niži broj okretaja, izbjegavanje krovnih kutija i pravilan tlak u gumama mogu smanjiti potrošnju za oko 20 posto.

Prema njihovoj usporedbi, takva ušteda djeluje kao da litra dizela umjesto 1,70 eura stoji 1,36 eura.