Novi europski Pakt o migracijama i azilu stupio je na snagu, a od petka u svim državama Europske unije vrijede stroža i ujednačenija pravila za postupanje prema tražiteljima azila.

Cilj reforme je ubrzati azilne postupke, olakšati povratak osoba koje nemaju pravo na zaštitu te bolje upravljati migracijama unutar Europe. Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner ranije je promjene opisao kao “najveću reformu prava stranaca u posljednjih 20 godina”.

Brži postupci

Jedna od najvažnijih novosti odnosi se na ubrzane postupke za osobe za koje se procjenjuje da vjerojatno nemaju pravo na zaštitu, za one koje se smatra sigurnosnim rizikom ili za osobe koje pokušavaju zavarati nadležna tijela.

U takvim slučajevima postupci bi trebali biti kraći, a povratci brži. Države članice morale su nova europska pravila prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.

Na vanjskim granicama Europske unije uvode se i posebni granični postupci. U Austriji će se to posebno odnositi na zračne luke, a u sklopu provedbe planira se i posebni granični terminal u zračnoj luci Beč-Schwechat.

Spor oko solidarnosti

Dio reforme je i mehanizam solidarnosti, kojim bi se trebale rasteretiti države koje primaju velik broj tražitelja azila. Upravo taj dio i dalje izaziva najviše prijepora među članicama Europske unije.

Pojedine države ne žele preuzimati tražitelje azila niti uplaćivati financijske doprinose, zbog čega stručnjaci upozoravaju kako bi se sporovi mogli nastaviti i nakon stupanja pakta na snagu.

Migrationi pritisak u Europi posljednjih se godina smanjio. Europska komisija navodi kako je broj nezakonitih prelazaka granice u odnosu na razdoblje prije dvije godine pao za 55 posto.

Poljska najavila djelomičnu provedbu

Neposredno prije stupanja novih pravila na snagu, Poljska je najavila kako će pakt provoditi samo djelomično. Prema najavi tamošnjeg Ministarstva unutarnjih poslova, Poljska neće primati dodatne izbjeglice, nego će primjenjivati samo odredbe koje se odnose na jačanje zaštite granica i borbu protiv nezakonitih migracija.

Varšava se pritom poziva na situaciju na granici s Bjelorusijom, koju Poljska i Europska unija optužuju da namjerno usmjerava migrante prema vanjskoj granici EU-a kako bi stvorila politički pritisak. Poljska također ističe kako je od početka rata u Ukrajini primila velik broj izbjeglica.

Reformu podržavaju predstavnici ÖVP-a, koji tvrde kako Europa time preuzima kontrolu nad migracijskom politikom i čini “povijesni korak”. S druge strane, FPÖ smatra kako pakt ne ide dovoljno daleko te traži strože granične kontrole, odbijanja na granici i dosljednije deportacije.

Kritike dolaze i od humanitarnih organizacija, koje smatraju kako nova pravila otežavaju pristup zaštiti osobama kojima je pomoć potrebna.