Europski parlament i države članice postigli su dogovor o novim pravilima za povratak osoba kojima je odbijen zahtjev za azil. Cilj reforme je ubrzati i pojednostaviti deportacije te povećati učinkovitost europske migracijske politike.
Prema novom prijedlogu, osobe kojima nije odobreno pravo boravka u Europskoj uniji moći će biti smještene u posebne centre za povratak izvan teritorija EU-a, takozvane „return hubs“. Riječ je o prihvatnim centrima u trećim zemljama u koje bi bili upućivani migranti koji ne mogu biti vraćeni u svoje matične države.
Kao moguće lokacije u europskim medijima spominju se Uganda, Ruanda i Kazahstan, iako konačne odluke o lokacijama još nisu donesene.
Obveza suradnje tijekom deportacije
Jedna od najznačajnijih novosti odnosi se na obvezu suradnje osoba kojima je odbijen azil.
Prema novim pravilima, migranti će morati aktivno sudjelovati u procesu povratka. U protivnom bi mogli biti suočeni s dodatnim sankcijama, uključujući smanjenje ili ukidanje određenih socijalnih prava te oduzimanje putnih dokumenata.
Europske institucije smatraju da bi takve mjere trebale smanjiti broj slučajeva u kojima osobe s negativnim rješenjima izbjegavaju deportaciju ili ostaju na teritoriju EU-a unatoč pravomoćnim odlukama.
Kickl pozdravio odluku, ali traži još strože mjere
Predsjednik Freiheitliche Partei Österreichs i austrijski oporbeni političar Herbert Kickl pozdravio je postignuti dogovor, nazvavši ga „prvim važnim uspjehom patriotskih snaga“ u Europi.
Ipak, Kickl smatra da se radi tek o djelomičnom rješenju te je reformu opisao kao „popravak neuspješnog europskog azilnog sustava“.
Prema njegovim riječima, europske institucije i vlade država članica godinama nisu uspijevale učinkovito provoditi deportacije osoba kojima je odbijen zahtjev za azil, što je, kako tvrdi, dovelo do povećanog pritiska na socijalne sustave i sigurnosne službe.
Kritike na račun europskog migracijskog pakta
Uz podršku strožim pravilima deportacije, Kickl je ponovno kritizirao europski Pakt o migracijama i azilu, smatrajući da on ograničava nacionalnu kontrolu nad migracijskom politikom.
Sličan stav iznijela je i austrijska zastupnica u Europskom parlamentu Petra Steger, koja je ocijenila da nove mjere predstavljaju korak naprijed, ali ne i temeljitu reformu sustava.
Prema njihovom mišljenju, Europa bi trebala dodatno pooštriti pravila povratka migranata i povećati pritisak na zemlje koje odbijaju prihvatiti svoje državljane nakon donošenja odluke o deportaciji.
Nova faza europske migracijske politike
Dogovor između Europskog parlamenta i država članica predstavlja jednu od najvećih promjena u europskoj politici povratka migranata posljednjih godina.
Zagovornici reforme tvrde da će nova pravila omogućiti brže provođenje odluka o deportaciji i smanjiti broj osoba koje ilegalno ostaju na području Europske unije nakon odbijenog zahtjeva za azil.
S druge strane, organizacije za ljudska prava i dio političkih stranaka već su izrazili zabrinutost zbog mogućih pravnih i humanitarnih posljedica smještanja migranata u centre izvan teritorija EU-a.
Rasprava o budućnosti europske migracijske politike stoga će se nastaviti i nakon usvajanja novih pravila.
