Nova planirana promjena u sustavu doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti u Austriji mogla bi imati osjetne posljedice za milijune radnika. Prema analizama, dio zaposlenih mogao bi godišnje izgubiti i do 735 eura neto prihoda.
Posebno su pogođene žene i radnici koji rade na nepuno radno vrijeme.
Ukida se postojeća „klizna skala” doprinosa
Vlada planira uvođenje jedinstvene stope doprinosa za sve zaposlenike. Umjesto dosadašnjeg sustava, gdje su niži prihodi plaćali manje ili čak bili oslobođeni plaćanja, svi bi ubuduće plaćali puni doprinos od 2,95 %.
Prema sadašnjem modelu:
- do 2.225 € bruto: bez doprinosa
- srednji razredi: 1–2 %
- iznad 2.630 €: puni iznos 2,95 %
Ova progresivna struktura trebala bi biti ukinuta.
Posebno pogođeni niži prihodi i žene
Analize pokazuju da bi oko 1,4 milijuna zaposlenih bilo pogođeno promjenom. Od toga je oko 956.000 žena, što predstavlja približno sedam od deset pogođenih radnika.
Velik dio njih radi u nepunom radnom vremenu, što ih dodatno izlaže većem relativnom gubitku prihoda.
Koliki su mogući gubici u praksi
Prema izračunima:
- plaća 1.500 € bruto → oko 614 € manje godišnje
- plaća 2.000 € bruto → oko 677 € manje godišnje
- prosječna ženska plaća (~2.170 € bruto) → do 735 € manje godišnje
Iako se radi o relativno malim mjesečnim iznosima, kumulativno se radi o značajnom godišnjem opterećenju.
Veći prihodi za državu, manji za kućanstva
Što je prihod viši, to je relativni gubitak manji, što dodatno pojačava kritike da reforma najviše pogađa one s najmanjim primanjima.
Stručnjaci upozoravaju da bi to moglo dodatno smanjiti kupovnu moć kućanstava, posebno u razdoblju inflacije i rasta životnih troškova.
Vlada: cilj su niži troškovi rada za poslodavce
Vlada reformu brani tvrdnjom da je dio šireg ekonomskog paketa. Cilj je smanjiti opterećenje poslodavaca kroz niže troškove rada i time potaknuti zapošljavanje i konkurentnost gospodarstva.
Kritike: veći pritisak na kućanstva
Ekonomisti i kritičari smatraju da bi mjera mogla imati suprotan učinak – posebno na radnike s nižim plaćama i zaposlenike u nepunom radnom vremenu, koji bi osjetili pad raspoloživog dohotka i veći financijski pritisak u svakodnevnom životu.
