Austrijski parlament dovršio je zakonodavni postupak za novi zakon protiv takozvanih „mogel-pakiranja“, odnosno proizvoda kod kojih se količina smanjuje, dok cijena ostaje ista ili raste. Nakon što je zakon dobio potporu u Nacionalnom vijeću, zeleno svjetlo dao je i Savezni savjet, čime je uklonjena posljednja parlamentarna prepreka.

Nove odredbe stupit će na snagu u travnju, a primjenjivat će se privremeno do sredine 2030. godine.

Obvezno upozorenje za potrošače

Prema novom zakonu, trgovci će morati jasno označiti proizvode koji su pogođeni takozvanom „shrinkflacijom“ – praksom smanjivanja sadržaja pakiranja uz zadržavanje iste ili više cijene.

Na proizvodu, polici ili u neposrednoj blizini morat će biti vidljivo upozorenje, primjerice: „Pažnja: manje sadržaja – viša cijena“. Takva oznaka morat će biti istaknuta najmanje 60 dana nakon promjene količine proizvoda.

Zakon se odnosi na trgovine prehrambenih proizvoda i drogerije s prodajnom površinom većom od 400 četvornih metara ili na lance koji imaju više od pet poslovnica. Manje trgovine izuzete su od ove obveze.

Cilj – veća transparentnost za potrošače

Državna tajnica iz redova Austrijske narodne stranke (ÖVP) Elisabeth Zehetner izjavila je da su „mogel-pakiranja“ zapravo prikriveni način povećanja cijena te da se novim zakonom želi stati na kraj takvoj praksi.

Prema njezinim riječima, riječ je o praktičnom rješenju koje istodobno uzima u obzir i položaj manjih trgovaca. Vlada zakon vidi kao jednu od mjera za ublažavanje inflacijskih pritisaka i povećanje transparentnosti na tržištu.

Sličan stav iznijeli su i predstavnici socijaldemokrata (SPÖ), koji smatraju da zaštita potrošača ne bi smjela ovisiti o tome koliko vremena kupci imaju da sami otkrivaju promjene u veličini pakiranja na policama trgovina.

Kritike dijela oporbe

Jedina parlamentarna stranka koja je glasala protiv zakona bila je Slobodarska stranka Austrije (FPÖ). Njezini predstavnici smatraju da će nova pravila donijeti dodatne administrativne i organizacijske troškove za trgovce.

Prema njihovom mišljenju, to bi dugoročno moglo dovesti do novih povećanja cijena. Također tvrde da se problem smanjenja pakiranja zapravo javlja u proizvodnji, a ne u maloprodaji, pa bi kazne mogle pogoditi pogrešan dio tržišnog lanca.

Upozorenja na moguće nedostatke zakona

Zeleni su podržali zakon jer, kako ističu, povećava transparentnost za potrošače. Međutim, upozorili su i na određene nedostatke.

Primjerice, obveza označavanja ne odnosi se na sve trgovine koje prodaju pakirane proizvode, poput pojedinih specijaliziranih prodavaonica ili kioska. Također, pravilo se primjenjuje samo na proizvode koji sadrže više od 20 grama ili 20 mililitara, što znači da neki proizvodi poput začina ili čajeva nisu obuhvaćeni.

Zeleni su dodatno istaknuli da zakon ne pokriva takozvanu „skimpflaciju“, odnosno smanjenje kvalitete sastojaka u proizvodima bez promjene pakiranja.

Kazne i dodatne zakonodavne izmjene

Za kršenje novih pravila predviđene su novčane kazne koje mogu doseći i do 15.000 eura po pojedinom slučaju.

Uz ovaj zakon, parlament je usvojio i nekoliko drugih mjera, uključujući izmjene Zakona o upravljanju prehrambenim zalihama radi bolje pripreme za krizne situacije, ratifikaciju međunarodnog sporazuma Ujedinjenih naroda o zaštiti otvorenog mora te manju novelu zakona o socijalnom osiguranju.