Svijet
Sudanac zgrabio djevojku (18) i povukao je pod vlak u Hamburgu
U Njemačkoj se danas iznova povela rasprava oko odnosa prema migraciji te posebice prema useljenicima koji su prekršili zakon, nakon što je izbjeglica iz Južnog Sudana usmrtio djevojku u Hamburgu.
“Politika na saveznoj, ali i na pokrajinskoj razini ne reagira. Treba otvoreno reći: ova migrantska kriza je i kriza kriminala. I pokazuje da se podnositelji zahtjeva za azilom i izbjeglice uopće ne bi smjeli nalaziti na slobodi”, rekao je Manuel Osterman, zamjenik predsjednika Sindikata njemačkih policajaca u razgovoru za Welt TV.
On je komentirao slučaj od jučer kada je 25-godišnji izbjeglica iz Južnog Sudana na postaji podzemne željeznice u Hamburgu skočio pod jureći vlak povukavši sa sobom 18-godišnju djevojku.
Ostermann je rekao kako je upravo zbog toga što se politika ne suočava s ovim problemima “jedna mlada osoba sada izgubila život”. U međuvremenu je državno odvjetništvo identificiralo izbjeglicu iz Južnog Sudana kao Ariopa Mosesa A. koji je već ranije registriran kao počinitelj kaznenog djela.
Njemački mediji prenose kako se radilo o napadu na policajca no da se usprkos tome on nalazio na slobodi.
Počinitelj i žrtva se nisu poznavali
Prema dosadašnjim saznanjima policije, 25-azilant i 18-godišnjakinja se nisu poznavali. Po izjavama svjedoka, prije skoka pred vlak Ariop Moses A. je povikao: “Ti ideš sa mnom!”. Njemački mediji prenose kako je 18-godišnja žrtva Iranka koja je nedavno u jednoj sigurnoj kući potražila zaštitu od obiteljskog nasilja.
Mediji također navode kako je osumnjičeni doveden u Njemačku 2024. u sklopu humanitarnog programa dovođenja kontingenta izbjeglica iz ratom zahvaćenog Južnog Sudana. Zbog stanja u Južnom Sudanu protjerivanja su u ovu zemlju trenutačno neizvediva.
Zločini useljenika voda na mlin AfD-u
Vlada Friedricha Merza (Kršćansko-demokratska unija CDU) došla je na vlast prošlog proljeća između ostalog i zbog obećanja da će smanjiti broj nereguliranih useljenika.
Desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) se protivi svakom obliku useljavanja te se zalaže za povratak većeg dijela stranaca koji žive u Njemačkoj. Nekoliko zastupnika AfD-a je preko društvenih mreža već tematiziralo slučaj iz Hamburga optužujući aktualnu vlast za neučinkovitost kada je u pitanju odnos prema strancima, posebice onima s kriminalnim dosjeom.
Ove godine se održavaju izbori za parlamente u nekoliko saveznih pokrajina na kojima ispitivanja javnog mijenja predviđaju uspjeh AfD-u, prenosi Hina.
Svijet
Tragičan čin: Muškarac zgrabio ženu i s njom se bacio pred U-bahn
Hamburg – U hamburškoj podzemnoj željeznici u četvrtak navečer došlo je do događaja koji se, prema navodima policije, tretira kao mogući slučaj ubojstva.
Na postaji Wandsbek-Markt dvije su osobe smrtno stradale nakon što ih je udario vlak koji je ulazio u stanicu. Prema prvim policijskim informacijama, obje su osobe prethodno stajale neovisno jedna o drugoj na rubu perona. U trenutku dolaska vlaka jedna je osoba zgrabila drugu te su zajedno pali na tračnice.
Incident se dogodio oko 22 sata. Zbog sumnje na kazneno djelo ubojstva istragu je preuzela hamburška kriminalistička policija (Mordkommission LKA 41). Identiteti stradalih osoba zasad još nisu utvrđeni. Također, u ovom trenutku nije poznata pozadina događaja. Očevici su, prema policijskim navodima, na mjestu nesreće dobili psihološku i duhovnu podršku.
Događaj je imao posljedice i na javni prijevoz. Kako je priopćila tvrtka Hamburger Hochbahn AG putem društvene mreže X, promet na liniji U1 između postaja Wartenau i Wandsbek-Gartenstadt bio je obustavljen do kraja dana. Za putnike je organiziran zamjenski prijevoz autobusima. Očekuje se da će promet na toj dionici biti ponovno uspostavljen u petak.
Svijet
Mladić porijeklom iz Ljubuškog preminuo u Češkoj
U povodu tragične i još uvijek nerazjašnjene smrti 26-godišnjeg I. B. iz Vrgorca, koja je u crno zavila Vrgorsku krajinu i susjedno ljubuško selo Vojniće (BiH), iz kojeg ovaj mladić vuče podrijetlo, nakon upita Slobodne Dalmacije oglasilo se hrvatsko veleposlanstvo u Pragu.
Naime, mladić je prije nekoliko dana stradao u Češkoj. Obitelj još uvijek čeka rezultate istrage češkog Ministarstva unutarnjih poslova, kao i tijelo stradalog mladića kako bi ga mogli dostojanstveno pokopati.
Dok se čeka službeno očitovanje češkog MUP-a, oglasila se hrvatska veleposlanica u Pragu Ljiljana Pancirov.
”Svjesni smo težine situacije i u stalnom smo kontaktu s obitelji. Budite uvjereni da smo učinili, kao i da i dalje činimo, sve što je u našoj moći kako bi se tijelo mladića što prije prevezlo u Hrvatsku i kako bi se slučaj riješio. Nadam se da razumijete da ne možemo utjecati na tijek istrage, kao ni javno davati izjave ili komentirati ovaj slučaj”, kazala je hrvatska veleposlanica u češkoj prijestolnici za Slobodnu Dalmaciju.
Svijet
Ova europska država bi mogla dodijeliti migrantima 500.000 radnih dozvola
Španjolska vlada dekretom namjerava dodijeliti privremenu dozvolu boravka i trenutačnu radnu dozvolu za oko 500.000 migranata bez reguliranog statusa, a prema nekim procjenama broj bi mogao doseći i do 800.000 osoba.
Riječ je uglavnom o ljudima koji već rade u poljoprivredi, turizmu i uslužnim djelatnostima, često bez ikakve pravne zaštite. Kako bi ostvarili pravo na dozvolu, migranti će morati dokazati da su se nalazili u Španjolskoj prije 31. prosinca 2025., da su u zemlji boravili najmanje pet mjeseci te da nisu kazneno osuđivani.
Dozvola će vrijediti godinu dana, a nakon toga će se moći pretvoriti u redovnu boravišnu dozvolu. Podnošenje zahtjeva trebalo bi započeti u travnju, nakon što dekret stupi na snagu.
Oporbene stranke desnice, PP i Vox, upozoravaju na moguće „privlačne učinke“ i dodatni pritisak na tržište rada i socijalni sustav. Vlada, s druge strane, ističe da će legalizacija smanjiti rad na crno, povećati uplate u socijalne fondove i priznati realnost da su migranti već važan dio gospodarstva.
Prema službenim podacima, početkom 2025. Španjolska je imala 49,1 milijun stanovnika, od čega je 19,3 posto rođeno u inozemstvu, odnosno oko 9,8 milijuna ljudi.
Mjera se smatra i političkim zaobilaznim rješenjem, jer sličan zakon trenutačno nema dovoljno podrške u parlamentu. Na donošenje dekreta dodatno su utjecali pritisci migrantskih udruga i crkvenih organizacija.
Vlada naglašava da Španjolskoj nedostaje radne snage u turizmu, poljoprivredi, skrbi i uslugama te da migracije pomažu popuniti te praznine. Tome u prilog idu i pozitivni gospodarski pokazatelji: stopa nezaposlenosti krajem 2025. pala je na 9,93 posto, najnižu razinu od 2008., dok je BDP prema procjeni OECD-a porastao za 2,9 posto.
Španjolska je prošle godine zabilježila i rekordan turizam, s oko 97 milijuna stranih posjetitelja. Među najvećim skupinama migranata su osobe iz Maroka, Rumunjske, Kolumbije i Venezuele.
Za razliku od sve restriktivnijih politika u mnogim državama, uključujući SAD, Španjolska se ovim potezom pozicionira kao zemlja koja migraciju vidi i kao gospodarsku priliku.
